Izvor: 24 sata
Zabranili su vjetroelektrani Krš-Pašene rad agregata tijekom dnevnih sati. Vlasnici ogorčeni i tvrde: ‘Hrvatska će morati kupovati skuplju struju’
Vjetroelektrana Krš-Pađene podnijela je tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zbog rješenja koje je ministarstvo donijelo, po preporuci Uprave za zaštitu prirode, a kojim se zabranjuje od 1. travnja do 30. kolovoza rad svih vjetroagregata, odnosno turbina tijekom dnevnih sati (od izlaska do zalaska sunca), ali i izgradnju radarskog sustava.
CEMP, tvrtka u čijem je vlasništvu vjetroelektrana Krš Pađene, za 24sata kaže da će zbog tog rješenja biti na gubitku više od 10 milijuna eura godišnje, a s druge strane, što je, ističu, još i važnije, Hrvatska će trebati kupovati struju po puno skupljoj cijeni, i to na vanjskim tržištima. No problem je i taj, kako kažu, što su sve ocjene utjecaja rada vjetroelektrane na okolnu faunu, odnosno ekološki sustav, a studija je rađena od ovlaštene kuće od strane ministarstva, zaključile da nema značajnih stradavanja ugroženih vrsta i da nema negativnog utjecaja rada vjetroelektrane.
Da bi se bolje mogla razumjeti tužba, iz CEMP-a kažu da je važno objasniti sve etape projekta Krš-Pađene što je objašnjeno i u samoj tužbi. Naime, vjetroelektrana Krš Pađene dobila je 2017. godine rješenje Ministarstva okoliša kojim se odobrava gradnja vjetroelektrane uz obavezu da se nakon gradnje tri godine radi monitoring i praćenje ptica, šišmiša i divljih zvijeri, što je bila praksa i za ostale vjetroelektrane. Nakon gradnje angažirana je ovlaštena kuća od strane Ministarstva okoliša da radi monitoring. Nakon svake godine monitoringa dostavljena su izvješća u ministarstvo, a rezultati monitoringa su pokazali da nema stradavanja zaštićenih vrsta te kroz te tri godine ministarstvo, a ni Uprava za zaštitu prirode nisu imali primjedbe. Po isteku treće godine Ministarstvo okoliša traži izradu ex post glavne ocjene (neka vrsta studije procjene utjecaja rada vjetroelektrane) koju će dati na javnu raspravu, iako, ističu u CEMP-u, to nigdje nije propisano zakonom jer se takve studije rade prije izgradnje nakon zahtjeva investitora, kad je potrebno procijeniti budući utjecaj, a u slučaju CEMP-a nije bilo potrebno procjenjivati kad su imali tri godine stvarnih mjerenja. Međutim, nakon izdanog zaključka ministarstva kojim se traži izrada ex post glavne ocjene, CEMP u strahu od ministarstva uzima ponovno ovlaštenu kuću od strane Ministarstva okoliša da izradi glavnu ocjenu, a zaključak te studije je da nakon izvršenih monitoringa nema značajnih stradavanja ugroženih vrsta i da nema negativnog utjecaja rada vjetroelektrane.
- Studija se dostavlja na uvid i ministarstvu koje traži da u tu studiju ovlaštena kuća, bez obzira na dobivene rezultate monitoringa koji su pokazali da nema stradavanja i negativnog utjecaja, ubaci obavezu ugradnje radarskog sustava koji će gasiti turbine prilikom preleta ptica. Ovlaštena kuća kaže da je monitoring pokazao kako nema značajnih stradavanja, a da se takve mjere primjenjuju samo u ekstremnim slučajevima stradavanja i odbija ubaciti takve mjere u studiju. Također, ističu da takve mjere nisu u skladu s pravilima struke i prakse. Ministarstvo prihvaća obrazloženje, ali traži druge mjere, i to ponovno gašenje turbina preko ljeta te da investitor provede ozelenjivanje krša unutar vjetroelektrane. Mi ne razumijemo zašto se to radi, pogotovo nakon što ovlaštena kuća ponovno obrazlaže da je monitoring pokazao da nema značajnih stradavanja, a da se takve mjere gašenja turbina primjenjuju samo u ekstremnim slučajevima stradavanja. U studiji stoji i da se područje unutra vjetroparka oko pristupnih puteva već samo ozelenilo te da su iznikli trava, biljke i drveće - kažu iz CEMP-a te dodaju kako ministarstvo ponovno prihvaća obrazloženje i mjere koje je predložila ovlaštena kuća odmah u početku te je studija potom poslana na javnu raspravu, gdje nije bilo primjedbi na rezultate monitoringa i zaključke ovlaštene kuće.
Na javnoj raspravi, pak, kažu iz CEMP-a, nije bilo primjedbi na rezultate monitoringa niti na zaključke i mjere predložene od ovlaštene kuće, zapravo jedine primjedbe su se odnosile na nezakoniti postupak ministarstva kojim su tražili da se glavna ocjena procjene stradavanja radi nakon izgradnje jer to nije propisano hrvatskim zakonima i te primjedbe su bile od udruga za zaštitu prirode. Na sva pitanja iz javne rasprave koja se tiču okoliša ovlaštena kuća poslala je odgovore ministarstvu.
- Bojkotira se naš rad, čudno nam je to i pitamo se zašto se to samo nama radi - kažu iz CEMP-a te se pitaju zašto ravnatelj Uprave za zaštitu prirode inzistira na mjerama koje nanose financijsku štetu i državi Hrvatskoj bez obzira na to što su svi monitorinzi provedeni od stručnjaka koje je isto to ministarstvo ovlastilo upozorili na to da nema stradavanja i da takve najstrože moguće mjere nisu potrebne?
Uvjereni su iz CEMP-a da ista ta mjera nije propisana u prethodnih 20 monitoringa drugih vjetroelektrana u slučajevima kad su ovlaštene kuće zaključile da nema stradavanja i negativnog utjecaja. Štoviše, smatraju da treba istražiti tko i kakav interes ima da se propisuje ugradnja radarskih sustava koji stoje nekoliko milijuna eura na projektima na kojima struka kaže da nije potrebno.
- Bojimo se da su posrijedi možda nekakvi financijski interesi u prodaji radarskih sustava, jer ne postoji logično pojašnjenje inzistiranja na nezakonitom postupku, odnosno postupku koji je suprotan Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o građenju, zatim propisivanje mjera suprotnim preporukama struke, i sve to bez sagledavanja štete koja se čini i državi i investitoru - ističu iz CEMP-a, čiji su odvjetnici prije više od mjesec dana postavili pitanja - zato što je u Hrvatskoj više od 30 vjetroelektrana u radu - koliko ih je od njih radilo monitoring nakon izgradnje i kakav je njihov utjecaj te koliko su do sada u ovih dvadesetak godina postojanja vjetroelektrana u Hrvatskoj propisali mjera nakon izgradnje.
- Prema našim saznanjima, nisu nikome, no nismo, nažalost, dobili odgovor jer u ministarstvu vlada zavjet šutnje, iako nam nije jasno zašto jer bi trebali biti transparentni ako je sve po propisima i pravilima. Mi se pitamo čemu uopće propisivanje monitoringa koji moraju vršiti ovlaštene kuće i investitori financirati takve monitoringe ako se mišljenje i zaključci struke neće primjenjivati u donošenju odluka? Tko će nadoknadite izgubljenu dobit kad pobijemo takvo Rješenje na sudu? Tko će nadoknaditi državi izgubljenu struju? - pitaju se u CEMP-u.
24sata su poslala upit sa svim tim pitanjima Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, no iz ministarstva su rekli da ne mogu ulaziti u dodatna pojašnjenja zato što je u tijeku upravni spor u tom predmetu.