HRVATSKI OGRANAK CIRED 2025
Pregled sažetaka radova na 9. savjetovanju
Kompletna kolekcija radova
Iskustva u upravljanju projektima sufinanciranim iz EU fondova u HEP ODS-u
Anđelko Tunjić, Ivan Orišak, Krešimir Ugarković, Mladen Čelan, Dražen Šimić, Aleksandar Hajdu, Ivana Smojver and Antonija Marković
U sklopu EU mehanizma za oporavak i otpornost i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Republike Hrvatske (NPOO) HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (u daljnjem tekstu HEP ODS) realizira više projekata - projektnih aktivnosti. Iskustva u upravljanju projektima sufinanciranim iz EU fondova u HEP ODS-u opisat će se na primjeru projekta: NPOO PKB: Zamjena i izgradnja srednjenaponskih podmorskih kabela. Cilj projekta je zamijeniti 11 postojećih i izgraditi 2 nove dionice podmorskih kabela polaganjem 65,78 km 35 kV i 54,72 km 20 kV podmorskih kabela. Projekt se realizira u pet distribucijskih područja: Elektroprimorje Rijeka, Elektra Zadar, Elektra Šibenik, Elektrodalmacija Split i Elektrojug Dubrovnik. U prvom dijelu rada opisani su ciljevi te opseg i organizacija projekta, s posebnim naglaskom na kriterije koji definiraju prioritet zamjene postojećih kabela te potrebnu dokumentaciju za prijavu projekta za sufinanciranje u okviru NPOO. Također je prikazana horizontalna i vertikalna organizacija projekta koja omogućuje uspješnu realizaciju projekta. U drugom dijelu se opisuju aktivnosti na ishođenja potrebnih dozvola za novu SN dionicu/dionice podmosrkih kabela: RAb - Goli Otok Biluća u DP Elektroprimorje Rijeka.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAUTJECAJ ODNOSA VELEPRODAJNE I MALOPRODAJNE CIJENE NA ENERGETSKE UDIJELE OPSKRBLJIVAČA (2010.-2024.)
Davorin Brkić and Minea Skok
Hrvatska energetska regulatorna agencija (dalje: HERA) na mjesečnoj razini od svibnja 2012. prati udjele na maloprodajnom tržištu električne energije u Hrvatskoj. Mjesečni podaci dostupni su za razdoblje od travnja 2011. U radu se govori o podacima koji su dostupni HERA-i, metodama izračuna udjela, ishodima praćenja udjela i zaključcima koji se mogu izvesti iz praćenja udjela prema referentnim veleprodajnim i maloprodajnim cijenama. Ilustrira se važnost dosljednog praćenja podataka potrebnih za opće kvalitativne uvide, i to na primjeru odziva potrošača povezanog s odabirom opskrbljivača.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAOsiguravanje ispunjenja propisanih ciljeva kvalitete opskrbe električnom energijom kroz planiranje razvoja mreže i njen pogon
Sandra Hutter and Lahorko Wagmann
Operator distribucijskog sustava prati kvalitetu napona i pouzdanost napajanja, u skladu s odredbama Uvjeta kvalitete opskrbe električnom energijom, te je dužan, između ostalog na temelju tih rezultata planirati daljnji razvoj i izgradnju mreže. Nadalje, utvrđuje i kategorizira dijelove mreže koji se uvrštavaju u planove razvoja mreže u skladu s Metodologijom planiranja razvoja mreže. Odražavanje stabilnih naponskih prilika i parametara kvalitete napona, kao jedan od ciljeva koje je potrebno ostvariti prilikom planiranja mreže, morat će dobivati sve više na važnosti, te će se u planiranju ovim ciljevima morati na neki način pridijeliti veći težinski faktori. Planiranje razvoja mreže uključuje analizu sigurnosti opskrbe, kojom se određuju nužna minimalna ulaganja za normalni pogon mreže uvažavajući očekivanu promjenu opterećenja u planskom razdoblju, analizu raspoloživosti mreže prema kriteriju (n-1), analizu pouzdanosti napajanja korisnika mreže te analizu ekonomske opravdanosti ulaganja u mrežu. Razvoj mreže se planira na osnovi podataka o tehničkim parametrima mreže i njenoj starosti, opterećenju mreže i pojedinih jedinica mreže, naponskim prilikama u mreži, gubicima električne energije u mreži, utvrđenim nedostacima i ograničenjima u postojećoj mreži, broju i trajanju prekida u mreži, broju korisnika mreže zahvaćenih prekidom te neisporučenoj električnoj energiji, kvaliteti napona, značajkama potrošnje i proizvodnje postojećih i budućih korisnika mreže i prostornim planovima. Zahtjevi korisnika mreže također mogu uvjetovati izgradnju ili pojačanje dijelova distribucijske i prijenosne mreže ili povećanje kapaciteta na sučelju prijenosne i distribucijske mreže. S obzirom na rastuće potrebe za fleksibilnošću na razinama distribucije i prijenosa, u referatu ćemo se osvrnuti i na vrste pomoćnih usluga u distribucijskoj mreži. Korištenjem pomoćnih usluga može se i poboljšati kvalitete opskrbe te time privremeno odgoditi potreba za izgradnjom i pojačanjem dijelova mreže.
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTAPLIKACIJA ZA VOĐENJE SUSTAVA, PREGLED I ISKUSTVA NAKON UVOĐENJA U DISPEČERSKE CENTRE ODS - a
Davor Junušić, Tihomir Dvornić-Bednjički and Mirko Gagro
U Sektoru za vođenje sustava i Sektoru za informatiku razvijena je aplikacija za vođenje sustava (AVS) koja čini jedinstven sustav u funkciji upravljanja i vođenja distribucijskog sustava prema nadležnostima vođenja između Distribucijskog dispečerskog centra (DDC – a) i Distribucijskog upravljačkog centra (DUC – a). Aplikacija je kreirana na način da kroz različite module aplikacije povezuje i automatizira proces vođenja distribucijskog sustava čime je uvelike olakšana koordinacija planiranih radova te se organiziranom evidencijom dokumenata i digitalizacijom pogonskog dnevnika olakšava izvještavanje o pogonskim događajima. Također, omogućeno je povezivanje aplikacije sa SCADA sustavom radi jednostavnijeg upisa promjena stanja prekidača i rastavnih elemenata u pogonski dnevnik, sistematično praćenje ulazno - izlazne komunikacije unutar HEP – ODS d.o.o. i vanjskih pošiljatelja te pristup informacijama korisnika mjernog mjesta te objekata u mreži što uvelike olakšava monterima pripremu za odlazak na mjesto kvara. Implementacijom AVS – a u funkciji upravljanja i vođenja distribucijskog sustava izvršena je digitalizacija rada dispečerskog centra te je na taj način omogućena jednostavnija analiza rada dispečerskog centra kroz različita izvješća o broju izdanih isprava za rad ovisno o vrsti, broju upisa u pogonski dnevnik, statistike zastoja i sl. Rezultat primjene aplikacije je olakšavanje posla dispečera, postizanje transparentnog poslovanja vođenja distribucijskog sustava te osiguravanje pregledne arhive dokumentacije.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEKorištenje modernijih računalnih tehnologija pri MJERinfo platformi
Branimir Gabrić, Kristijan Frano Ćavar and Ivan Periša
U radu će se primjerima pokazati primjena modernijih račnualnih tehnologija i to u tri poglavlja. U prvom poglavlju će se pokazati kako generativna umjetna inteligencija može primijeniti za bržu izradu web aplikacija i izvještaja pri MJERinfo platformi. U drugom poglavlju će biti prikazana uporaba CUDA platforme kojom se neki izračuni i izvještaji pokušavaju brže izvršavati koristeći procesor grafičke kartice. U trećem poglavlju će se pokušati pronaći korist u uporabi ChatRTX produkta za ubrzanje razvoja MJERinfo aplikacija te brže snalaženje unutar dokumentacije platforme.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEPeriodičko ispitivanje dielektrične čvrstoće izolacijskih motki u akreditiranom laboratoriju prema normi HRN EN 60855
Darko Gašparović and Željko Maravić
Ovaj seminarski rad bavi se periodičkim ispitivanjem dielektrične čvrstoće izolacijskih motki u akreditiranom laboratoriju prema normi HRN EN 60855. Izolacijske motke predstavljaju jednu od osnovne opreme za siguran rad na elektroenergetskim postrojenjima bilo u radu bez napona, bilo u radu pod naponom. Njihova funkcija je osigurati zaštitu od električnog udara, a kako bi bile pouzdane, potrebno ih je redovito ispitivati. Dielektrična čvrstoća motki ključna je karakteristika koja određuje njihovu otpornost na visoke napone bez proboja izolacije. Zbog vanjskih utjecaja, mehaničkih oštećenja i starenja materijala, njihova svojstva mogu oslabiti s vremenom, što zahtijeva periodička ispitivanja kako bi se osigurala njihova funkcionalnost i sigurnost. Norma HRN EN 60855 propisuje tehničke zahtjeve i metode ispitivanja izolacijskih motki, obuhvaćajući ispitivanja dielektrične čvrstoće, otpornosti na savijanje, udarce i otpornost na vremenske uvjete. Ispitivanja se provode u akreditiranim laboratorijima kako bi se osigurala objektivnost i točnost rezultata, a laboratoriji moraju biti usklađeni s normom ISO/IEC 17025. Cilj ovog rada je prikazati važnost periodičnog ispitivanja dielektrične čvrstoće, metode ispitivanja prema normi HRN EN 60855 te ulogu akreditiranih laboratorija u osiguravanju sigurnosti i dugovječnosti izolacijskih motki. Pravovremena ispitivanja omogućuju otkrivanje potencijalnih oštećenja i osiguravaju sigurnost radnika u elektroenergetskim postrojenjima.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTERazvoj web aplikacije za analizu tokova snaga u distribucijskoj mreži koristeći tehnologije otvorenog koda
Kristijan Frano Ćavar, Branimir Gabrić, Katarina Jurica, Ante Franić and Eduard Škec
Projekt obuhvaća razvoj web aplikacije koja omogućava korisnicima analizu tokova snaga u elektroenergetskim mrežama. Aplikacija je izgrađena korištenjem Open Source tehnologija, s naglaskom na pandapower paket, koji je ključan za analizu elektroenergetskih mreža. Pandapower omogućuje simulaciju, analizu, optimizaciju i učinkovito upravljanje distribucijskim mrežama, što je ključno za pouzdano funkcioniranje elektroenergetskih sustava. U sklopu projekta razvijeni su i alati za dohvat različitih statičkih i dinamičkih parametara potrebnih za kreiranje mrežnih modela, uključujući mjerenja struja, snage i napona. Aplikacija je osmišljena da bude jednostavno dostupna svim inženjerima, što za naobrazbu mladih inženjera, što za proračune koji postaju nužnost na dnevnoj razini. Razvoj ove aplikacije je od velike važnosti u kontekstu brzih promjena na energetskom tržištu, gdje tradicionalni tokovi energije više nisu jedini fokus, već je potrebno uključiti i sve veći broj elektrana koje postaju integralni dio distribucijskih mreža.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJENOVOSTI U HRVATSKOJ NORMA ZA SREDNJONAPONSKE KABELE HRN HD 620 S3:2023
Zdravko Pamić
Za odabir srednjonaponskih kabela od prošle godine u upotrebi je u Hrvatskoj nova norma HD 620 S3:2023.: Distribucijski kabeli s ekstrudiranom izolacijom za nazivne napone od 3,6/6 (7,2) kV do i uključivo 20,8/36 (42) kV. Za SN kabele naponskog nivoa 12/20 (24) kV koriste se u Hrvatskoj značajke iz Poglavlja 10C, dok se za SN kabele 20,8/36 (42) kV koriste značajke iz Poglavlja 10B-A. Članovima CENELEC TC20 i njihove WG09 (čiji je član i autor ovog referata) trebalo je 14 godina usuglašavanja oko izrade S3 verzije ove norme, a kao Projekt CENELEC-a broj 60520. Glasanje svih članova CENELEC TC20 trajalo je do 03.02.2023. a sama norma objavljena je 24.03.2023. godine. U Hrvatskoj je objavljena u HZN e-glasilu 4/2023 30.04.2023. kao HRN HD 620 S3:2023, a broji ukupno 841 stranica. Za sva tri tipa distributivnih kabela koristi se u HEP-u po dva zasebna separata iz važećih HRN HD normi, što dovodi često do mnogih nepotrebnih problema kako u HEP-u tako i kod proizvođača ovih kabela koji ih izrađuju i isporučuju za HEP. A ovi separati su zapravo norme neke od država članica EU u CENELEC-u. Tako da se u HEP-u koristi za isti tip kabela po dvije različite norme koje su napisane i važeće u tim državama EU. A svaka od tih normi razlikuje se od one druge, neke s većim ili manjim odstupanjima u svojim značajkama, tako da se i u HEP-u koriste kabeli istog tipa i naponskog nivoa s različitim značajkama, iako se radi o istom tipu kabela koji se koristio u HEP-u pod nekadašnjim oznakama XHE 49-A, XP 00 i X 00/O-A te drugim sličnim oznakama. U samom referatu opisat će se sve razlike koje su u novoj normi HRN HD 620 S3 u odnosu na dosadašnje korištenu HD 620 S2:2010+A1:2001+A2:2007+A3:2008.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTERevitalizacija i nadogradnja MTU sustava s otvorenim mogućnostima proširene funkcionalnosti
Ivica Brstilo, Ante Franić, Nikica Mikulandra, Jure Radan and Vinka Antonijević
Krajem 2024. godine provedena je prva faza zajedničkog projekata: 'Revitalizacija sustava MTU na visokom naponu za područje Elektroprimorja Rijeka i Elektrodalmacije Split' rekonstrukcijom centranog dijela sustava s upravljačkim jedinicama. U drugoj fazi, prema planiranoj provedbi za početak 2025. godine, predviđena je i rekonstrukcija generatora upravljačkog postrojenja MTU sustava Elektrodalmacije Split. Ovim će se zahvatom dodatno, a obzirom na specifičnost izvedbe, ostvariti i funkcionalna redudancija utisnog postrojenja. Završetkom ovog projekta revitalizacije dvaju iznimno značajanih sustava za području grupe zapad i jug osigurat će se njihova daljnja kontinuirana i pouzdana funkcionalnost. Pored iskustva u realizaciji rekonstrukcije, ovim radom želja nam je ukazati na dodatne funkcionalne mogućnosti koje ovaj sustav može pružiti, odnosno koristiti za trenuto ili buduće upravljanje (opterećenjem, proizvodnjom DIO …) npr. kao potpora u prvedbi pomoćnih usluga ODS-a. Ovo zasigurno nisu jedine od opcija već poticaj za promatranje sustava kojim već potpuno raspolažemo u kontekstu danjašnjih i budućih izazova vođenja EES-a.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEAnaliza ispitivanja impedancije olovnih akumulatorskih baterija
Lucija Andabak, Tonko Garma, Petar Tuškan and Denisa Galzina
Istosmjerni sustavi besprekidnog napajanja u objektima operatora prijenosnog sustava osiguravaju napajanje i pouzdan rad uređaja za upravljanje, signalizaciju, zaštitu, mjerenje i regulaciju te informatičke i telekomunikacijske opreme. Jednu od glavnih uloga u osiguravanju besprekidnosti napajanja navedene opreme i uređaja imaju stacionarne olovne akumulatorske baterije koje su sastavni dio istosmjernog sustava. Stoga, pravilnim i redovitim održavanjem, odnosno ispitivanjem akumulatorskih baterija teži se sigurnijem i pouzdanijem radu napajane opreme, a time sustava u cjelini. Kao metode ispitivanja akumulatorskih baterija koriste se ispitivanje kapaciteta (kapacitivna proba) i impedancije baterije. U radu je prikazana analiza i usporedba podataka prilikom mjerenja impedancije za dvije akumulatorske baterije istog tipa i različite starosti. Mjerenje impedancije u usporedbi s ispitivanjem kapaciteta baterije je neinvazivna metoda pomoću koje je moguće odrediti stanje baterije, a temeljem čega se mogu donijeti odluke u vezi s održavanjem i zamjenom baterije. Kroz ovaj rad iznijet će se prednosti metode mjerenja impedancije baterije u odnosu na kapacitivnu probu te na taj način pokušati utjecati na unaprjeđenje postojeće prakse održavanja sustava DC razvoda.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAplikacija za indikativnu kontrolu naponskih prilika u elektranama i SN trafostanicama
Kristijan Frano Ćavar, Branimir Gabrić, Ivan Periša, Štefan Ivičić, Igor Bujan and Mladen Modrovčić
Integracija sve većeg broja solarnih elektrana, postavlja tehničke zahtjeve na stabilnost i pouzdanost mreže. Varijabilnost u proizvodnji energije iz ovih izvora može dovesti do fluktuacija u napajanju koje zahtijevaju nove metode nadzora i regulacije. To stvara potrebu za inovativnim rješenjima koja mogu precizno pratiti i upravljati distribucijskom mrežom, osiguravajući da se energetska sigurnost ne ugrožava ni u kojim okolnostima. U tom kontekstu, neophodno je implementirati sofisticirane alate i tehnologije koje mogu učinkovito pratiti i analizirati podatke dubine elektroenergetske mreže, kako bi se osigurala stabilnost mreže i zadovoljile sve veće potrebe potrošača. Zbog navedenog, razvijena je aplikacija za kontrolu napona u elektranama i sumarnim brojilima po srednjenaponskim trafostanicama kroz obradu vremenskih serija mjerenja. Aplikacija pruža korisne uvide u fluktuacije napona, obilježavajući potencijalno problematične visoke i niske vrijednosti koje mogu utjecati na stabilnost i efikasnost opskrbe električnom energijom.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEOdržavanju baterijskih sustava pod naponom za hibridna i električna vozila (HEV/EV)
Damir Raljević and Željko Maravić
HEP NOC dobio je Rješenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske za provođenje programa mikrokvalifikacije u servisiranju i održavanju baterijskih sustava pod naponom za hibridna i električna vozila (HEV/EV). Program mikrokvalifikacije omogućiti će tehničarima stjecanje specifičnih znanja i vještina potrebnih za rad s visokonaponskim baterijama koje se koriste u električnim i hibridnim vozilima. Ova obuka neophodna je za sigurno i efikasno servisiranje i održavanje baterijskih sustava pod naponom, koji su ključni elementi u novoj generaciji vozila. Kroz ovaj program, polaznici će naučiti kako sigurno raditi s baterijskim sustavima, identificirati kvarove te provoditi preventivno održavanje, čime će osigurati maksimalnu učinkovitost i dugovječnost ovih sustava. Program obuhvaća i najnovije tehnologije u sektoru baterija, čime će stručnjaci biti spremni pratiti brzi tehnološki napredak. HEP NOC ovim programom doprinosi obrazovanju tehničara u sektoru zelene mobilnosti, pružajući im alate potrebne za rad u industriji koja je ključna za globalnu tranziciju prema održivom energetskom sustavu. Ovaj korak također osigurava da Hrvatska ima kvalificirane stručnjake koji će moći odgovoriti na izazove koje donosi rastuća popularnost električnih i hibridnih vozila.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTERazvoj IT platforme za praćenje okolišnih kriterija u sustavu distribucije električne energije
Zoran Tabak, Karlo Guštin and Goran Kopcak
U ovom članku opisuje se razvoj IT platforme za praćenje okolišnih kriterija u sustavu distribucije električne energije, s ciljem osiguravanja održivosti i usklađenosti s okolišnim standardima. Platforma omogućuje nadzor kvalitete zraka, tla i vode, upravljanje IoT senzorima, integraciju satelitskih podataka i aktivno uključivanje lokalne zajednice. Opisani su ključni use caseovi, uključujući praćenje okolišnih parametara, automatsko otkrivanje curenja ulja, integraciju podataka i vizualizaciju putem GIS modula. Zaključno, navedene su preporuke za daljnji razvoj i proširenje funkcionalnosti platforme.
Odbor: SO7 DISTRIBUCIJSKI SUSTAV I OKOLIŠDnevna regulacija napona
Irena Šagovac and Vide Marković
Uslijed povećanja broja sunčanih elektrana u niskonaponskim ruralnim mrežama, pojavljuje se problem (pre)visokih napona tijekom dana, dok su u večernjim satima naponske razine zbog povećanog opterećenja niskonaponske mreže značajno niže. Automatska regulacija napona na razini transformatora 10(20)/0,4 kV još uvijek nije uobičajena, pa se naponi u NN mreži kreću u vrlo širokim rasponima, ovisno o opterećenju mreže i kretanju napona na SN razini. S obzirom na mogućnosti novih uređaja za kontrolu regulatora napona na razini transformatora 110/10(20) kV, pokušalo se napone u NN mreži tijekom dana u vrijeme najveće proizvodnje smanjiti promjenom podešene (srednje) vrijednosti na automatskim regulatorima napona. U ovom referatu će biti prezentirana ta ideja i dosadašnji rezultati.
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTNADZOR UREDA DIREKTORA KOD UVOĐENJA I PRIMJENE RADA POD NAPONOM U ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA HEP ODS-A
Vladimir Caha
Smjernicama za sustavno uvođenje i primjenu rada pod naponom opisane su razine nadzora nad procesima kojima se tehnologija rada pod naponom integrira u organizacijske jedinice. Jedna od spomenutih razina je nadzor kojeg provodi Ured direktora, a gdje se objedinjavaju sve informacije i pokreću potrebne aktivnosti. Referat opisuje cikluse nadzora kojim se organizacijskim jedinicama pomaže u organizacijskom i provedbenom dijelu, ujednačavaju prakse, otklanjanju uočeni nedostatci i daju preporuke za poboljšanja.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEPilot projekt automatske rekonfiguracije SN mreže
Marko Šarić, Mario Zadro, Tomislav Stupić and Domagoj Peharda
Radom je opisana implementacija pilot projekta automatske rekonfiguracije mreže (ARM) centraliziranom metodom na području Elektroslavonije Osijek na segmentu SN mreže koji ima visoki stupanj automatizacije. U prvom dijelu su opisani preduvjeti za provedbu pilot projekta i metode automatizacije - centralizirana i decentralizirana metoda. U drugom dijelu je opisana SN mreža na kojoj će se implementirati ARM, broj automatiziranih točaka na dijelu SN mreže (komunikacija, indikacija prolaska struje kvara) te pripreme i razlog odabira centralizirane metode. U trećem dijelu će se opisati SAT (site acceptance test) algoritma - primarno ispitivanje i mogućnosti te prijedlozi za poboljšanje funkcije i daljnju primjenu.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEANALIZA UTJECAJA MALIH SOLARNIH ELEKTRANA NA NAPONSKE PRILIKE U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI S IZRAŽENIM SEZONSKIM OPTEREĆENJEM
Josip Srdanović, Domagoj Milun and Ante Čović
U ovom radu ćemo analizirati naponske prilike na niskonaponskom izvodu 0,4 kV izrazitog sezonalnog opterećenja na koji su priključena dva kupca s vlastitom proizvodnjom (ukupno 25 kW instalirane proizvodnje solarnih elektrana). Sezonalno opterećenje je bitan čimbenik u planiranju razvoja distribucijske mreže velikog dijela primorske Hrvatske. Sadašnjost i budućnost su male solarne elektrane zbog kojih u distribucijskoj mreži dolazi do problema kvalitetom električne energije. Izazov koji je pred nama je osigurati u stabilnost i pouzdanost distribucijske mreže u budućnosti. Mjerenje je obavljeno na karakterističnom izvodu koji je preopterećen u ljetnim mjesecima a podopterećen u ostatku godine. Broj potrošača priključenih na promatrani niskonaponski izvod je 19 od čega je 8 priključaka trofazne izvedbe ukupne zakupljene snage 119,85 kW a 11 priključaka monofazne izvedbe ukupne zakupljene snage 90,39 kW. Mjerenje je izvršeno na samom kraju izvoda gdje je priključen drugi kupac s vlastitom proizvodnjom. U isto vrijeme izvršeno je mjerenje opterećenja cijelog izvoda kako bi se dobila usporedba opterećenja i naponskih prilika na kraju izvoda. Mjerenje je ponavljano nekoliko puta tijekom godine kako bi se dobili reprezentativniji rezultati. Analiziran je i utjecaj na rad solarne elektrane te je ustanovljeno značajno odstupanje od planirane proizvodnje zbog naponskih problema koji su se pojavili u mreži. U radu su analizirane neke metode za upravljanje naponima koje bi mogle riješiti ovaj problem - korištenje transformatora s promjenjivim omjerima napona koji prilagođavaju omjere transformacije u stvarnom vremenu kako bi održali napon unutar dozvoljenih granica, upotreba regulacijskih kondenzatora za kontrolu reaktivne snage, distribuirani sustavi za skladištenje energije, napredne tehnologije poput upravljanja opterećenjem koje omogućuju fleksibilnu prilagodbu potrošnje energije u stvarnom vremenu kako bi se uskladile s varijacijama u proizvodnji, primjena pametnih regulatora napona i reaktivne snage u stvarnom vremenu. Kombinacija ovih metoda omogućava fleksibilnije i efikasnije upravljanje naponima, što je od ključne važnosti za stabilnost mreže s visokim udjelom malih solarnih elektrana. Međutim visoki troškovi prilagodbe infrastrukture i uvođenja novih tehnologija predstavljaju financijski izazov, dok složeni i dugotrajni regulatorni postupci mogu usporiti proces. Na temelju rezultata mjerenja i tehno-ekonomske analize potencijalnih rješenja zaključeno je da bi najbolje rješenje bilo ugradnja pametnih regulatora napona. Hrvatski ODS već ima iskustva s pametnim regulatorima napona te su se u praksi pokazali učinkoviti u rješavanju problema s nepovoljnim naponskim prilikama. Međutim, njihova masovna ugradnja bi predstavljala značajni financijski izdatak za hrvatskog ODS pa bi bilo potrebno ili povećati tarife za priključenje malih solarnih elektrana na distribucijsku mrežu ili kroz sustav poticaja unaprijediti distribucijsku mrežu.
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTZnačaj rekonstrukcije TS 110/20kV 4TS27 Rakitje s prelaskom na rezonantno uzemljenje neutralne točke pripadnih energetskih transformatora za napojnu distribucijsku mrežu
Marijan Topolovec, Vide Marković and Ivan Galić
Rad opisuje postupak rekonstrukcije 110/20kV postrojenja 4TS27 Rakitje te fokus stavlja na napretke i poboljšanja u napojnoj 20kV mreži Terenske jedinice Samobor (DP Zagreb). Rekonstrukcija je obuhvatila proširenje 20kV postrojenja KSMA 24 blokovima, novim zaštitnim relejima, izmještanje energetskih transformatora na drugu poziciju, ugradnju dviju Petersenovih prigušnica snage 3,2 MVAr odnosno 5 MVAr, te uređenje objekta postrojenja. Kako je sama rekonstrukcija trajala dulji vremenski period, bilo je potrebno izvršiti pripremne radnje u smislu provizorija, za nesmetan i siguran pogon napojne 20 kV mreže. Opisuju se postupci interpolacije nove mjerne tehnologije funkcije električne zaštite. Rad daje uvid u stanje 20kV mreže prije i poslije rekonstrukcije te opisuje sve napretke koje je taj zahvat donio. Također, uspoređuju se neplanirani prekidi napajanja u 20kV mreži prije i poslije rekonstrukcije.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEPovećanje učinkovitosti procesnih sustava kroz automatizaciju administratorskih operacija
Ivan Maleš, Jure Radan, Vinka Antonijević, Kristijan Frano Ćavar and Dorjan Močinić
Referat opisuje funkcije koje su proizašle iz svakodnevnih potreba inženjera u administraciji SCADA sustava. U prvom dijelu rada fokusiramo se na automatsko generiranje tablica alarma za sve trafostanice unutar sustava daljinskog vođenja. Ova funkcionalnost značajno olakšava inženjerima posao, oslobađajući ih dugotrajnog kreiranja i održavanja slika u SCADA sustavu. U drugom dijelu analizira se komunikacijski podsustav, koji omogućava izradu dnevnih planova održavanja komunikacijske mreže. Na temelju prepoznavanja obrazaca ispada komunikacije, razvijaju se preventivne mjere koje smanjuju vjerojatnost budućih ispada. Na kraju, opisujemo funkciju kontrole komandi na udaljene komunikacijske uređaje. Ova funkcionalnost posebno se može iskoristiti za upravljanje solarnim elektranama u trenucima negativnih cijena električne energije, čime se omogućava optimizacija proizvodnje i potrošnje energije.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEPoboljšanje osmotrivosti niskonaponske distribucijske mreže upotrebom niskonaponskih visokoučinskih osigurača s mogućnošću mjerenja i komunikacije
Mladen Modrovčić, Mario Stančin, Igor Bujan, Karlo Pavić and Antonio Cindrić
Novi proizvodni kapaciteti distribuirane proizvodnje, elektrifikacija prometa te drugi faktori čine niskonaponsku distribucijsku mrežu sve izazovnijom u smislu zaštite, nadzora i upravljanja. Samim time, nameće se upotreba novih tehnologija za digitalizaciju te veću osmotrivost NN mreže. Korištenje NVO patrona s mogućnošću mjerenja i komunikacije je jedno od brzih rješenja bez potrebe za velikim intervencijama na postojećoj infrastrukturi.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJELociranje višepolnih kvarova proračunom struja kratkih spojeva
Štefan Ivičić, Igor Bujan, Dejan Ćulibrk and Zvonimir Popović
Zemljospoj je nemoguće locirati pomoću struje kvara jer ona duž cijelog dalekovoda ima slične vrijednosti. Međutim, struja dvopolnog i tropolnog kvara opada sa udaljenošću čime je moguće suziti potencijalno područje kvara i prije nego interventna ekipa stigne na pogođeni teren. Takvi se kvarovi često dešavaju za vrijeme nepovoljnih vremenskim uvjetima kao što kiša, vjetar i snijeg te je stoga otežan pregled cijele trase dalekovoda. Ukoliko zaštitni relej ima mogućnosti daljinskog slanja mjerene veličine za vrijeme isklopa, na taj se način u SCADA sustavu može prikazati struja kvara. Ukoliko je mreža već unaprijed modelirana u proračunskom alatu, mogu se zatim proračunati struje kvarova u svim točkama kvarnog dalekovoda. Mjerena veličina struje kvara zatim se može usporediti sa izračunatim veličinama kako bi se odredilo moguće područje kvara. To olakšava odabir rastavljača kojega je potrebno otvoriti prije izoliranja kvarne dionice mreže kao i samu lokaciju kvara. Ovom je metodom moguće znatno skratiti neplanirane prekide napajanja i olakšati posao ekipama na terenu. Elektra Bjelovar na ovaj je način uspješno ubrzala lociranje na desetke kvarova u mreži srednjeg napona.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEUloga baterijskih spremnika električne energije uslijed ekspanzije obnovljivih izvora energije u planiranju razvoja elektroenergetske distribucijske mreže
Marija Radošević and Vedran Radošević
Usvajanjem europskih energetskih regulativa, Republika Hrvatska je uspostavila zakonodavni okvir usklađen s ciljevima za obnovljive izvore energije, uspostavu tržišnih odnosa i integraciju u europsko energetsko tržište. Tehnološki razvoj i nove tehnologije, djelotvorna politička potpora, nestabilnost tržišta cijena električne energije i financijski poticaji u gospodarstvu energetskog sektora, doveli su do sve većeg broja zahtjeva za priključenjem obnovljivih izvora energije na elektroenergetsku distribucijsku mrežu, što rezultira složenijim vođenjem pogona, održavanjem mreže i planiranjem razvoja distribucijske mreže. U cilju optimalnog upravljanja kapacitetima mreže, Zakon o tržištu električne energije nalaže Operatoru distribucijskog sustava na razumljiv i jednostavan način u desetogodišnjem planu razvoja distribucijske mreže prikazati potrebe za uporabom fleksibilnosti, upravljanja potrošnjom, skladištenja energije i mjera energetske učinkovitosti kako bi se zajamčila dostatnost distribucijske mreže i sigurnost opskrbe u distribucijskom sustavu. Povećanjem ili smanjenjem proizvodnje ili potrošnje u omjeru koji je nužan za očuvanje zadanih tehničkih parametara sustava (pogon u granicama Mrežnih pravila) moguće je jednostavno regulirati razinu zagušenja, a upravljanjem punjenja i pražnjenja baterijskog spremnika moguće je dodatno na kritičnim mjestima osigurati upravljivost sustava. Alternativa konvencionalnim ulaganjima u mrežu, jest, između ostalog, i integracija baterijskih spremnika u distribucijsku mrežu čime bi se uravnotežila nepredvidljiva proizvodnja odnosno potrošnja energije u sustavu što bi omogućilo veću mogućnost priključenja novih proizvodnih kapaciteta i kupaca na mrežu.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAUTJECAJ ULTRA BRZE PUNIONICE NA KVALITETU ELEKTRIČNE ENERGIJE U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI
Lovro Valentić, Zvonimir Klaić, Heidi Adrić and Mario Primorac
U radu je prikazan utjecaj ultra brze punionice na kvalitetu električne energije u distribucijskoj mreži, s posebnim naglaskom na harmonike kao ključnim parametrom kvalitete električne energije. Prikazani podaci prikupljeni su mjerenjem na ultra brzoj punionici u Hrvatskoj u razdoblju od dvadeset šest dana. Rezultati mjerenja kvalitete električne energije analizirani su u skladu s ograničenjima propisanima normom HRN EN 50160:2023 (Naponske karakteristike električne energije iz javnog distribucijskog sustava).
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTIntegracija baterijskog spremnika električne energije za povećanje otpornosti distribucijske mreže grada Zagreba
Bojana Barać, Matija Kostelac, Tomislav Capuder, Anton Marušić, Joško Grašo and Bernarda Ostojić
Pojava sve češćih prirodnih nepogoda, koje značajno utječu na rad elektroenergetskog sustava i opskrbu krajnjih korisnika električnom energijom, zahtijeva prilagodbu i jačanje elektroenergetske infrastrukture. Istovremeno, elektroenergetski sektor prolazi kroz promjenu paradigme od centraliziranih sustava temeljenih na fosilnim gorivima prema decentraliziranim i niskougljičnim sustavima. U tom kontekstu, baterijski spremnici električne energije postaju sve konkurentniji zahvaljujući smanjenju troškova i sposobnosti pružanja različitih pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu. Baterijski spremnici električne energije su posebno korisni u sustavima s visokim udjelom obnovljivih izvora energije, jer mogu brzo reagirati i prilagoditi izlaznu snagu u rasponu od nekoliko milisekundi do sekundi. Ova karakteristika čini ih pogodnima za pružanje usluga uravnoteženja snage. Uz to, baterijski spremnici električne energije odgovarajuće veličine mogu osigurati stabilan prijelaz u otočni pogon i pružati uslugu napajanja izoliranih dijelova mreže u slučaju kvarova ili poremećaja. No, njihova sposobnost pružanja ovih usluga ovisi o upravljačkom sustavu pretvarača. Da bi baterijski spremnik električne energije mogao samostalno funkcionirati u otočnom pogonu, njegov pretvarač mora raditi kao "grid-forming" pretvarač, koji je sposoban postaviti referentne vrijednosti napona i frekvencije. U ovom radu analizira se integracija baterijskog spremnika električne energije u distribucijsku mrežu grada Zagreba s ciljem osiguravanja opskrbe kritičnih potrošača, kao što su bolnice, u slučaju poremećaja i kvarova u mreži. Da bi baterijski spremnik električne energije osigurao pomoćne usluge i omogućio stabilan prijelaz u otočni pogon, u njegov upravljački sustav implementirana je topologija Virtualnog sinkronog stroja (VSM, engl. Virtual Synchronous Machine), koja omogućuje oponašanje dinamičkih karakteristika sinkronog generatora. Metodologija primijenjena u ovom radu sastoji se od tri koraka. U prvom koraku određuje se optimalna veličina i lokacija baterijskog spremnika električne energije unutar promatrane distribucijske mreže putem optimizacijskog modela. U drugom koraku, provode se dinamičke analize kako bi se provjerila sposobnost baterijskog spremnika električne energije da osigura stabilan prijelaz u otočni pogon i kontinuirano napajanje kritičnih potrošača unutar mreže grada Zagreba. Ako se utvrdi da prijelaz u otočni pogon nije izvediv ili da nisu zadovoljeni kriteriji stabilnosti frekvencije i napona, definiraju se nova ograničenja snage baterijskog spremnika električne energije i ponavlja se optimizacijski problem s novim ograničenjima. Ovakav pristup rezultira povećanjem sigurnosti opskrbe te ispunjava N-k kriterij sigurnosti za promatranu distribucijsku mrežu, što doprinosi pouzdanijem i otpornijem elektroenergetskom sustavu u uvjetima sve češćih poremećaja.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEOptimizacija baterijskog sustava za N-k sigurnost opskrbe bitnih potrošača spojenih na srednjonaponsku distribucijsku mrežu grada Zagreba
Matija Kostelac, Bojana Barać, Tomislav Capuder, Anton Marušić, Joško Grašo and Bernarda Ostojić
Baterijski sustavi su se pokazali vrlo bitnima u razvoju budućih naprednih mreža. U literaturi se najčešće koriste za arbitražu na tržištu, balansiranje proizvodnje obnovljivih izvora energije (vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana), balansiranje potrošnje krajnjih korisnika na priključnoj točki, te za pružanje pomoćnih usluga operatoru sustava. U ovom radu proučavat će se korištenje baterijskog sustava kako bi se osiguralo neprekidno napajanje bitnih potrošača spojenih na srednjonaponsku distribucijsku mrežu u slučaju poremećaja. Kroz rad se obavlja analiza mreže u kojem se nalaze bitni potrošači te se kroz optimizacijski model određuje lokacija i veličina baterijskog spremnika kako bi se održala neprekidnost napajanja u minimalnom trajanju od 3 sata. Baterija se također može koristiti paralelno sa mrežom u svrhu smanjenja gubitaka dok god ima dovoljno spremljene energije za napajanje bitnih potrošača u minimalnom trajanju od 3 sata.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEPRIMJER RJEŠAVANJA HARMONIČKOG IZOBLIČENJA NAPONA I STRUJE POMOĆU AKTIVNOG HARMONIČKOG FILTRA I ION TEHNOLOGIJE.
Hrvoje Buljević, Kristijan Brkić, Silvio Preglej and Ivan Kovač
Intezivnom primjenom nelinearnih tereta (PLC-ova, frekvencijskih pretvarača, računala te općenito primjenom upravljačke i učinske elektronike), kvaliteta električne energije, a posebno harmonička izobličenja postali su teme kojima je nužno posvetiti više pažnje. Primjenom aktivnog harmoničkog filtra i ION tehnologije moguće je pojavu harmoničkog izobličenja napona i struje dovesti u vrijednosti koje zadovoljavaju mrežna pravila i norme. Pomoću mrežnog analizatora koji je baziran na ION tehnologiji mjerili bismo sve parametre kvalitete električne energije, a pomoću aktivnog harmoničkog filtra koji je upravljan putem ION tehnologije utjecali bismo na točno određene harmonijske višekratnike napona i struje. Ovim rješenjem izmjerena harmonička izobličenja doveli bi u vrijednosti koja su definirana u mrežnim pravilima i normama, isto tako utjecali bi i na probleme u pogonu koji se javljaju pojavom viših harmonika napona i struje. U referatu će se opisati i pomoću blokovskih shema prikazati princip upravljanja aktivnog harmoničkog filtra i komentirati dobivene rezultate.
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTDeset godina izrade desetogodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže HEP ODS - izrada planova
Igor Đurić, Anđelko Tunjić, Mladen Vuksanić, Tanja Marijanić, Marko Žunić and Matija Felber
Predmet obrade referata je predstavljanje iskustava prikupljenih kroz pripremu i izradu desetogodišnjih planova razvoja distribucijske mreže u razdoblju 2014. - 2024. U radu planiramo predstaviti ulogu i značaj desetogodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže u područjima: - prezentacija tvrtke i organizacije rada - povezanost s master planovima i kontinuitet planiranja razvoja - razvoj informatičkih aplikacija, baza podataka i brige o prikupljanju podataka - unaprijeđenje komunikacije unutar tvrtke i doprinos zrelosti organizacije - unaprijeđenje komunikacije s vanjskim dionicima - komunikacija s HERA-om i HOPS d.d. kao ključnim dionicima, te komunikacija sa zainteresiranom javnosti U drugom dijelu rada planiramo naglasiti izazove s kojima se susrećemo u izradi aktualnih planova i koji će se odrazizi na planove u budućnosti: - potreba unaprijeđenja uvjetovana regulatornim okvirom - potrebe i prijedlozi unaprijeđenja 10g plana kroz godine uvjetovani tehnološkim razvojem - potreba unaprijeđenja prezentacije podataka
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAGradnja podvodnog niskonaponskog kabela – od ideje do realizacije
Tome Dujmović, Saša Kraljević and Josip Letica
Nakon zaprimanja zahtjeva za priključkom koji se zbog geografskih i električkih parametara i mogao izvesti isključivo ispod vode, HEP ODS d.o.o. DP Elektrodalmacija Split, TJ Metković se našao pred izazovom gradnje podvodnog niskonaponskog kabela. Pokazalo se da na tržištu ne postoji niskonaponski kabel za trajno polaganje ispod razine vode koji istovremeno zadovoljava uvjete uzdužnog i poprečnog mehaničkog naprezanja. Radom su obuhvaćena rješenja konstrukcije kabela, stabilizacija i zaštita kabela u muljevitom dnu i priobalnom dijelu, kao i složeni proces polaganja kabela.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAHE OZALJ U OTOČNOM RADU NA DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI
Alen Katić, Dalibor Jakšić and Tomislav Radočaj
Rad opisuje ispitivanje HE OZALJ 1 i HE OZALJ 2 u otočnom radu s 10(20) kV elektroenergetskom mrežom. Razmatraju se tri odvojena slučaja pogona hidroelektrane: otočni pogon, pogon na slaboj mreži i crni start. Za sva tri slučaja pogona se razmatraju problemi koji su se pojavili prilikom ispitivanja i daju se rezultati mjerenja. Rad će se sastojati od četiri poglavlja i to dijela gdje se opisuju problemi i rješenja na koja smo naišli prilikom izrade EPZ-a- i PPI-ja te od dijela s opisom pripreme mreže ( u smislu gdje će se razdvojiti pod kojim uvjetima ), ispitivanjem i rezultatima za sva tri odvojena slučaja.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJESustav za upravljanje tehničkim digitalnim sadržajem u HEP ODS-u– Proof of Concept
Zoran Božičković, Mladen Modrovčić, Andrija Bilek, Goran Sarta and Branimir Čupić
Upravljanje imovinom HEP ODS-a, između ostalih aplikativnih rješenja mora se bazirati na efikasnom informatičkom alatu kojim se osigurava obuhvat, pohranjivanje, arhiviranje, prikaz, razmjena i dodjeljivanje tehničke dokumentacije. Korištenje navedenog sustava (SUTDS) HEP ODS-u osigurava digitaliziranu, suvremeno uređenu i trajno zaštićenu tehničku dokumentaciju. Navedeni sustav dio je suvremene DMS platforme (Document Management System) kojim se omogućava da svaki dokument koji ima trajni karakter i jedinstveno je vezan uz postojeći elektroenergetski objekt iz GIS baze podataka bude propisno arhiviran i lako dostupan kroz postupak jednostavne pretrage prema nekom od ključnih obilježja (Vrsta dokumenta, naziv dokumenta, naziv ee objekta, klasa, urudžbeni broj, datum izdavanja, datum nastanka, GIS ID objekta, opis i slično). Aplikacija SUTDS u HEP ODS-u u potpunosti je integrirana sa DeGIS sustavom i čini nedjeljivi dio „GIS – TIS“ platforme. Zahvaljujući svojoj otvorenoj arhitekturi i suvremenoj tehnologiji na kojoj se temelji, aplikaciju SUDTS je moguće lako povezati sa svim bitnim poslovnim aplikativnim sustavima i informatičkim platformama u okruženju, kao što su SAP, Salesforce, Microsoft Outlook, Oracle DB i slično. Obzirom na mogućnost pohrane i pretraživanja praktično neograničene količine bitnih poslovnih dokumenta, ova aplikacija je pogodna za dogradnju naprednim funkcionalnostima vektorskog i semantičkog pretraživanja koje pruža umjetna inteligencija. Poseban izazov na navedenu platformu nastaje korištenjem državnih servisa za povezivanja e-platformi Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (eGrađevinska dozvola) sa HEP-ovim SUTDS aplikativnim rješenjem. Konačna rješenja digitalizacije ovih poslovnih područja doprinosi učinkovitosti i fleksibilnost procesa koji konvergiraju prema automatizaciji pojedinih segmenata procesa.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAPregled rješenja u implementaciji sustava za nadzor električne energije
Mario Golubić, Siniša Sekulić, Maja Šlogar Brcko and Sanjin Jurešić
Neprestano unapređenje i primjena novih tehnologija ključni su za učinkovito korištenje električne energije. U drugoj fazi modernizacije Rafinerije nafte Rijeka (RNR), razvijen je i implementiran sustav za daljinski nadzor mjerenja preuzimanja, proizvodnje, isporuke i potrošnje električne energije. Ovaj sustav, rezultat suradnje između Končara i INA-e, omogućuje učinkovito praćenje i upravljanje električnom energijom. Inicijalno, sustav za nadzor potrošnje i proizvodnje električne energije (SNPEE) povezao je desetke fizičkih mjernih terminala iz osam trafostanica, s mogućnošću dodavanja novih terminala (predviđeni broj <500). EES-RNR je složen sustav koji koristi različite režime rada i napajanja kako bi osigurao stabilnu opskrbu potrošača. Implementacija je uključivala moderne i sigurne tehnologije, što korisnicima omogućuje pregled trenutnih mjernih vrijednosti i izradu izvještaja o potrošnji energije za različite vremenske periode (7 dana, 1 mjesec, 1 godina itd.)
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEPregled alata za nadzor statičkih i dinamičkih parametara distribucijskog sustava
Ivan Galić, Josip Janković, Branimir Gabrić and Kristijan Frano Ćavar
U ovom radu bit će opisani različiti alati za praćenje i vizualizaciju dinamičkih parametara unutar distribucijskog sustava, kao i kreiranje izvještaja o njegovim statičkim elementima. Izvještaji pružaju raznolike preglede stanja sustava, uključujući opterećenje svih visokonaponskih (VN) transformatorskih stanica, podatke o javnoj rasvjeti, informacije o sezonskim opterećenjima, dnevnu proizvodnju distribucijskog područja te relevantne podatke iz dnevnika rada. Inicijalni sustav je unaprijeđen dodavanjem indikativne kontrole napona i opterećenja na srednjenaponskim (SN) trafostanicama, koje su sada opremljene sumarnim brojilima. Osim toga, integrirani su podaci s Internet of Things (IoT) uređaja unutar mreže. Ove nadogradnje omogućavaju detaljniji nadzor i analizu elektroenergetske mreže, čime se dodatno povećava učinkovitost i pouzdanost sustava. Također, kreiran je skup aplikacija kao podrška terenskim jedinicama. Ove aplikacije olakšavaju brzo pronalaženje željene adrese kupca i pripadnosti SN trafostanici, uz izračun ukupne udaljenosti i tipa vodova pri trenutnom uklopnom stanju. Izračuni koji se provode kroz aplikacije također pomažu u kalibraciji zaštitnih uređaja u primarnoj zaštiti. Jedna od aplikacija pruža pregled SCADA događaja u odgovarajućoj stanici, dok je posljednja aplikacija razvijena i kao Android aplikacija. Ovakav pristup izvještavanju omogućava operaterima i inženjerima pristup ključnim informacijama koje su potrebne za održavanje i vođenje elektroenergetske mreže.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJERad pod naponom – izazovi zelene tranzicije
Mladen Modrovčić, Davor Sokač, Marin Sabljić and Zvonimir Popović
Razvoj i integracija velikog broja obnovljivih izvora u distribucijskoj mreži (zelena tranzicija) HEP ODS-a predstavlja izniman izazov u mnogim aspektima planiranja, razvoja, pogona i upravljanja niskonaponskim mrežama. No, iznimno važni aspekti i posljedice priključenja velikog broja distribuiranih izvora napajanja u niskonaponskim mrežama svakako su i značajno promijenjeni uvjeti i izazovi na sigurnost po zdravlje i ugroza života radnika pri radu na niskonaponskim elektrodistribucijskim mrežama. Pri tome je važno naglasiti da je poslodavac obvezan provoditi zaštitu na radu na temelju općih načela prevencije: izbjegavanja rizika, procjenjivanja rizika, sprječavanja rizika na njihovom izvoru a nadasve je poslodavac obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu. Da li se prethodno navedeni uvjeti zaštite na radu ispunjavanju tehnologijom rada u beznaponskom stanju ili primjenom tehnologije rada pod naponom? Da li je tehnologijom rada u beznaponskom stanju uopće moguće primijeniti sve uvjete (pet pravila sigurnosti) pri radi na niskonaponskim mrežama izgrađenim samonosivim kabelskim snopom ? Na koji način je radnik obavezan primijeniti pet pravila sigurnosti u niskonaponskim mrežama izgrađenim sa neizoliranim vodičima sa priključenim distribuiranim izvorima napajanja. Da li primjena tehnologije rada pod naponom (RPN) jedino i isključivo osigurava najveću moguću razinu zaštite na radu ? Nakon prvog slučaja smrtne povrede na radu u HEP ODS-u uz primjenu RPN-a, autori referata daju svoje tumačenje pogonskih okolnosti niskonaponskih mreža sa distribuiranim izvorima, praktične mogućnosti primjene svih propisanih mjera zaštite na radu, zakonski okvir primjene tehnologije rada pod naponom, dopunu postojećih smjernica te prijedloge za izmjenu podzakonskih akata kojima se propisuju uvjeti za sigurnosti i zdravlje radnika pri radu s električnom energijom.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJASpojni elementi NN namota distributivnog transformatora i sposobnost podnošenja kratkog spoja prema normi IEC 60076-5
Stipe Mikulić, Matko Pečur, Marija Vuković and Nikola Škreb
Uredbama Komisije (EU) br. 548/2014 i br. 2019/1783 definirane su maksimalne vrijednosti gubitaka distributivnih transformatora u dvije razine gubitka od kojih je druga razina (Tier 2 razina) u primjeni od 1. srpnja 2021. godine. Definiranjem nižih razina gubitaka za istu nazivnu snagu došlo je do promjene dimenzija samog transformatora ali i do promjene kratkospojnih naprezanja u transformatoru što je posljedično utjecalo na njegovu sposobnost podnošenja kratkog spoja. U radu je prikazan utjecaj Tier 2 razine gubitaka na kratkospojnu izdržljivost spojnih elemenata NN namota (osobito NN zvjezdišta kao potencijalno „slabe točke“) gdje je numerički simulirana udarna struja kratkog spoja i pripadajuće elektromagnetske sile kao i mehanička deformacija NN spojnih elementa tijekom maksimalnih naprezanja. Ovakav multi-fizikalni numerički pristup predstavlja preventivnu mjeru još u fazi dizajniranja transformatora, što je verificirano na stvarnom transformatoru kroz laboratorijsko ispitivanje prema normi IEC 60076-5.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAutomatska regulacija napona u distribucijskim trafostanicama kao podrška integraciji solarnih elektrana i održavanju stabilnih naponskih prilika
Dorijan Pađan, Marijan Lukač, Davor Pisačić and Damir Gluhak
Automatska regulacija napona u distribucijskim trafostanicama postaje ključna za podršku integraciji solarnih elektrana, budući da one često uzrokuju varijacije u naponu zbog fluktuacija u proizvodnji električne energije. Stabilizacija napona omogućuje optimalno iskorištavanje obnovljivih izvora i osiguravajući stabilne naponske prilike za potrošače. Uvođenjem automatske regulacije napona, distribucijske mreže mogu održavati napon unutar zadanih granica unatoč varijabilnoj proizvodnji iz solarnih izvora, što doprinosi pouzdanosti i učinkovitosti elektroenergetskog sustava.
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTZAŠTITA PTICA KROZ ISKUSTVA ELEKTRE BJELOVAR PRI PRIJELAZU NA 20 kV NAPONSKU RAZINU
Dejan Ćulibrk, Zvonimir Popović and Andrija Bilek
U okviru investicijskog programa „Prijelaz SN mreže na 20 kV pogonski napon“ HEP ODS d.o.o. Elektra Bjelovar uspješno je realizirala treću fazu prelaska na 20 kV pogonski napon. Kao i u prethodnim fazama prelaska na 20 kV, tako je i u ovom slučaju specifično da je Elektra Bjelovar na 20 kV naponsku razinu prešla sa dodatnim dijelom kabelske SN mreže na području grada Bjelovara. Ova faza obuhvatila je i dva nadzemna 20 kV dalekovoda sa pripadajućim transformatorskim stanicama. Dodatna specifičnost u ovoj fazi je stavljanje u pogon 2 međutransformatora 20/10 kV koji su ugrađeni na sučelju distribucijske mreže i postrojenja kupaca na srednjem naponu. Utrošena su značajna financijska sredstva kako bi se rekonstruirao veći broj TS 10(20)/0,4 kV i 10(20) kV kabelskih i nadzemnih vodova, odnosno ugradila oprema prikladna za 20 kV naponsku razinu. Radovima samog prelaska na 20 kV prethodilo je tako višegodišnje razdoblje ulaganja u kojem su radnici Službe za terenske aktivnosti Elektre Bjelovar izvršili većinu potrebnih radnji, često u nezavidnim vremenskim uvjetima i okolnostima, a sve uz podršku i pripremu koju je osigurala Služba za realizaciju investicijskih projekata i pristup mreži Elektre Bjelovar. Nakon prelaska na 20 kV, znatno se povećao broj prorada relejne zaštite, prvenstveno funkcije automatskog ponovnog uklopa (APU) na nadzemnim dionicama. Izvršeni su višestruki pregledi problematičnih dionica, dodatno je provjeravano stanje elektroenergetske opreme te izvršena sječa raslinja u blizini vodova. Na kraju je zaključeno da su uzrok kvarova pretežito ptice koje su zbog smanjenog izolacijskog razmaka i konfiguracije nadzemnih vodova (ravne – gama konzole s potpornim izolatorima), te su poduzete radnje kako bi se navedena pojava smanjila odnosno spriječila. U radu će biti opisana iskustva oko iskustava sa prijelazom na 20 kV, te način saniranja stanja kako bi se smanjili ispadi, uz preporuke za buduće radove odnosno pripremu za 20 kV.
Odbor: SO7 DISTRIBUCIJSKI SUSTAV I OKOLIŠDeset godina izrade desetogodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže HEP ODS – osvrt na stanje i razvoj mreže
Matija Felber, Miroslav Pavelić, Mladen Vuksanić and Igor Đurić
Stupanjem na snagu Zakona o tržištu električne energije (ZoTEE) u ožujku 2013. godine, HEP Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) postao je obvezan izrađivati i javno objavljivati desetogodišnje planove razvoja distribucijske mreže, uz prethodnu suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Prvi plan, izrađen za razdoblje 2014. – 2023., predstavljao je temelje za sustavno planiranje i unaprjeđenje distribucijske mreže. Svake godine izrađivan je ažurirani dokument koji prati planirane i ostvarene rezultate. Cilj ovog rada je analizirati razvoj odnosno promjene u mreži u navedenom razdoblju kroz ključne pokazatelje te pružiti kritički osvrt na ostvarene rezultate u proteklih deset godina. U radu bi se detaljno analiziralo ključne pokazatelje stanja i razvijenosti mreže kroz proteklo razdoblje kao što su: broj i kapacitet transformatorskih stanica (TS) i transformatora (TR) prema naponskim razinama, prijenosne omjere te uključenost u sustav daljinskog vođenja (SDV); duljinu vodova prema naponskim razinama, izvedbi (podzemno/nadzemno) te vrste izolacije i nosivih elemenata; spremnost sustava za rad na 20 kV; broj mjernih mjesta (OMM); potrošnju i vršno opterećenje distribucijske mreže; gubitke i lokalnu proizvodnju. Na temelju analize navedenih pokazatelja, rad pruža uvid u ostvarenje prvotno postavljenih planova. Zaključno, daje se kritički osvrt na ostvarene rezultate, s posebnim naglaskom na izazove koji su utjecali na realizaciju i predlažu se preporuke za buduće planiranje i unapređenje dokumenta plana razvoja distribucijske mreže.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVANapredna mjerna infrastruktura u zatvorenom distribucijskom sustavu
Marko Bošnjak, Tomislav Geceg and Zdravko Ivčić
Ovaj članak opisuje sustav za upravljanje mjernim podatcima (“SUMP“), napredni koncept za upravljanje podacima o električnoj energiji i aplikaciju Pidgeon koja je razvijena za Raspberry Pi. Pidgeon je razvijen za prikupljanje, pohranjivanje i prijenos podataka s brojila. Pidgeon automatski otkriva brojila, provjerava njihovo stanje, prikuplja mjerenja visoke frekvencije uzrokovanja i pohranjuje ih u lokalnu relacijsku bazu podataka prije prijenosa na cloud poslužitelja. Arhitektura SUMP-a omogućuje centralizirano upravljanje podacima s više lokacija, a aplikacija nudi korisnicima prilagođeno sučelje za praćenje i analizu potrošnje električne energije. Uz optimizaciju frekvencije mjerenja i otpornost na prekide, SUMP omogućuje precizno praćenje, analizu i optimizaciju potrošnje, što doprinosi učinkovitijem upravljanju energetskim resursima. Sustav je osmišljen s naglaskom na fleksibilnost, pouzdanost i skalabilnost, čineći ga vrijednim alatom za održivi razvoj i buduće energetske projekte.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAMetodologija za procjenu utjecaja elektrifikacije prometa na razvoj distribucijske mreže HEP ODS-a
Tomislav Antić, Miljan Lenić, Lara Buljan, Denis Brajković, Darko Hecer, Anđelko Tunjić, Goran Jerbić, Zoran Pećarić, Klemen Knez, Hrvoje Pandžić and Boštjan Blažič
Elektromobilnost se široko potiče, povećani broj električnih vozila (EV) predstavlja izazov za operatore distribucijskih sustava (ODS). Ključno je pratiti rast broja EV punionica, procjenjivati njihov utjecaj na strujno-naponske uvjete u distribucijskim mrežama i pravovremeno planirati razvoj mreže te potrebna ulaganja. Zahtjevi za operatore porasli su zbog Direktive Europske unije 2014/94/EU o razvoju infrastrukture za alternativna goriva. Hrvatska je, uz to, postavila ambiciozan Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2020.–2030., što dodatno povećava obveze operatora. Distribucijsko područje Elektroistra Pula odabrano je kao „case study“ za razvoj metodologije procjene utjecaja elektromobilnosti. Područje pokriva gotovo 2.500 SN/NN trafostanica i opslužuje više od 170.000 krajnjih korisnika. Zbog velikog broja NN mreža analiza svake pojedinačne zahtijevala bi prekomjerno vrijeme za modeliranje i proračun, te je stoga razvijena metodologija opisana u studiji „Utjecaj elektrifikacije prometa na razvoj distribucijske mreže HEP ODS-a na primjeru mreže distribucijskog područja Elektroistra Pula“. NN mreže grupirane su u nekoliko klastera primjenom metode k-medoid, pri čemu je za svaki klaster određen medoid. Nakon grupiranja, proračuni su provedeni za svaki medoid korištenjem programskog paketa NEPLAN, pri čemu su utvrđena zagušenja i očekivane godine nastanka zagušenja. Potom je razvijena metodologija za primjenu zaključaka s medoida na ostale mreže u klasteru, korištenjem faktora „kdU“ za korelaciju između stvarne mreže i medoida. Na kraju, programskim paketom Python određena su zagušenja i godine njihova nastanka za svaku NN mrežu. Zaključno, metodologija koja se temelji na statističkoj obradi podataka pokazala se relativno jednostavnom, značajno je skratila vrijeme proračuna NN mreže te dala zadovoljavajuće rezultate.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAKljučni rezultati studije „Utjecaj elektrifikacije prometa na razvoj distribucijske mreže HEP ODS-a na primjeru mreže distribucijskog područja Elektroistra Pula“
Tomislav Antić, Miljan Lenić, Lara Buljan, Denis Brajković, Darko Hecer, Anđelko Tunjić, Goran Jerbić, Zoran Pećarić, Klemen Knez, Hrvoje Pandžić and Boštjan Blažič
Elektromobilnost se široko potiče, a povećani broj električnih vozila (EV) predstavlja izazov za operatore distribucijskih sustava (ODS). Pored navedenog, zahtjevi za operatore porasli su i zbog Direktive Europske unije 2014/94/EU o razvoju infrastrukture za alternativna goriva. Hrvatska je postavila i ambiciozan Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje 2020.–2030., što dodatno povećava obveze operatora. Ovaj referat predstavlja ključne rezultate studije „Utjecaj elektrifikacije prometa na razvoj distribucijske mreže HEP ODS-a na primjeru mreže distribucijskog područja Elektroistra Pula“. Rezultati studije pokazuju da rast broja EV-a u kombinaciji s neusklađenom izgradnjom infrastrukture uzrokuje naponska i strujna zagušenja, a što zahtijeva skupa ulaganja u promatranu mrežu. Kako se radi o značajnim ulaganjima veoma je važno osigurati pravodobnu komunikaciju i aktivnosti svih dionika u definiranju i nadgledanju u ostvarenju zacrtanih ciljeva elektrifikacije prometa.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVARješavanje barijera u razmjeni podatkovnih silosa u elektroenergetskom sustavu korištenjem PowerCIM-a u okviru HEDGE-IoT projekta
Ivan Krajnović, Domagoj Peharda, Josipa Stegić, Leila Luttenberger Marić and Lenart Ribnikar
HEDGE IoT projekt razvija digitalni okvir za implementaciju IoT rješenja na različitim razinama, od edge-a do prijenosne mreže, primjenjujući AI/ML algoritme za povećanje otpornosti mreže. Tema rada obuhvaća objedinjavanje podataka iz različitih podsustava Operatera distribucijskog sustava (ODS) što će se realizirati u Slovenskom pilotu. Implementacijom modela trafostanice, koji uključuje vremenske i DTR podatke, olakšava se upravljanje mrežom, izvještavanje te se podržava razvoj naprednih algoritama. Ovim pristupom osigurava se interoperabilnost, konzistentnost podataka i podrška za donošenje informiranih odluka u operativnim i planskim zadacima.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEDesetgodišnja iskustva u primjeni linijskih odvodnika prenapona na DV 35 kV
Domagoj Milun
Učestali ispadi dalekovoda nazivnog napona 35 kV uslijed atmosferskih pražnjenja te posljedična oštećenja koja su zahtijevala naknadna isključenja dalekovoda u svrhu popravka, potaknuli su ideju o ugradnji linijskih odvodnika prenapona, s ciljem poboljšanja prenaponskih značajki vodova. Nakon prethodno provedenih analiza i studija, prije više od deset godina, na podučju Elektrodalmacije Split su ugrađeni linijski odvodnici prenapona na dva DV 35 kV. Iako su rezultati provedene studije upućivali na pozitivan učinak primjene odvodnika prenapona na smanjenje osjetljivosti dalekovoda na atmosferske prenapone, u vrijeme njihove ugradnje nisu postojala prethodna iskustva u njihovoj primjeni. Razdoblje od deset godina nakon ugradnje je dovoljno dugo da se može smatrati mjerodavnim pri ocjeni uspješnosti i opravdanosti primjene ovakvih ili sličnih rješenja. U ovom radu se prikazuju raspoloživi podaci o ispadima i kvarovima dalekovoda te o oštećenjima na vodovima koja su nastala kao posljedica atmosferskih prenapona u razdoblju od deset godina nakon ugradnje odovodnika. Uz to se posebno analiziraju neki značajni pogonski događaji u promatranom razdoblju. Zaključci temeljeni na ovim isustvima su korisni kao smjernice za daljnju ugradnju linijskih odovodnika prenapona ili sličnih rješenja na drugim vodovima.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEUčinci sanacija i revitalizacija DV 35 kV na poboljšanje pogonske pouzdanosti i sigurnosti
Domagoj Milun, Perica Perković and Antonio Mirko Macan
Dalekovodi nazivnog napona 35 (30) kV s TS 35(30)/10 kV su dugi niz godina bili okosnica oko koje se izgrađivao distribucijski sustav. Građeni su u razdoblju od 50-tih do konca 80-tih godina prošlog stoljeća, s tim da im se izvedba, s vremenom i ovisno o potrebama, značajno mijenjala. No, uslijed dotrajalosti pojedinih sastavnica voda, vanjskih utjecaja i pogonskih događaja, pogonska pouzdanost i sigurnost tih vodova s vremenom je u značajnoj mjeri smanjena, što se očituje kroz povećani broj kvarova te povećane troškove održavanja i hitnih popravaka, čak i uz redovno održavanje. Stoga su na najugroženijim dionicama ili čak cijelim vodovima provedene djelomične sanacije ili čak potpune zamjene svih sastavnica voda, čime je predmetni dalekovod revitaliziran, odnosno produljen mu je životni vijek. Cilj ovog rada je prikazati pristupe i tehnička rješenja primijenjena na obnovljenim dalekovodima nazivnog napona 35 kV na području DP Elektrodalmacija te, kroz analizu pogonske statistike i pojedinih pogonskih događaja, pokazati opravdanost primijenjenih zahvata.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTETehničke značajke daljinski upravljanih sklopnih uređaja na nadzemnim vodovima i njihov utjecaj na vođenje i održavanje nadzemnih SN vodova
Domagoj Milun, Perica Perković and Andrija Kuštre
Nadzemna SN mreža je u najvećoj mjeri građena radijalno, s napajanjem preko jednog vodnog polja pojne TS x/10(20) kV. Razvojem mreže, neki su vodovi dobili mogućnost napajanja preko više VP iz iste ili različitih TS x/10(20) kV. Ugradnjom daljinski upravljanih sklopnih uređaja, kao što su daljinski upravljane rastavne sklopke i daljinski upravljani automatski prekidači s automatskim ponovnim uklopom (recloseri), ne samo da je značajno povećana mogućnost daljinskog upravljanja, nego se omogućava i automatizacija. O tehničkim značajkama i izvedbi pojedinih tipova naprava, ovisi i njihova funkcija, odnosno namjena, pa je stoga jako važan pravilan odabir vrste i tipa sklopne naprave za svako pojedino mjesto. Upravo o vrsti i značajkama ugrađene sklopne naprave ovisi ne samo način upravljanja nego i postupci pri održavanju predmetne dionice voda. Funkcije vođenja i održavanja nadzemne SN mreže se time prepliću, što zahtijeva reviziju i promjenu desetljećima ustaljene prakse. Potrebno je raščlaniti i nadležnosti nad održavanjem samih naprava, jer one objedinjuju elemente nadzemnog voda, sklopne naprave, relejne zaštite i upravljanja. U ovom radu su analizirane tehničke značajke daljinski upravljanjih sklopnih naprava ugrađenih na SN nadzemnim vodovima u DP Elektrodalmacija Split, njihova namjena te postupci osiguravanja mjesta rada pri održavanju dionica nadzemnih vodova na kojima su ugrađene.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAnaliza utjecaja korisnika s integriranim distribuiranim elektroenergetskim elementima na distribucijsku mrežu – studija slučaja u Bosni i Hercegovini
Mile Međugorac, Tomislav Capuder, Drago Bago, Tomislav Antić and Nikola Drljo
U 2023. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine su usvojeni novi Zakon o električnoj energiji (Službene novine FBiH, broj 60/23) i novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije (Službene novine FBiH, broj 82/23). Kompletiranjem svih potrebnih podzakonskih akata se očekuje dodatno povećanje integracije distribuiranih elektroenergetskih elemenata i to prvenstveno fotonaponskih elektrana (FNE). Industrijski korisnici, ali i određena kućanstva se sve više odlučuju na izgradnju FNE za potrebe vlastite potrošnje. Neki od tih korisnika će biti u mogućnosti postati prosumer-i. Također, Bosna i Hercegovina uvodi različite odluke čiji je cilj povećati udio korisnika električnih vozila (EV). U radu će biti opisan utjecaj različitih korisnika mreže na niskom naponu na elektroenergetsku distribucijsku mrežu. Promatrano je šest (6) različitih tipova korisnika: kućanstvo koje koristi EV, kućanstvo koje koristi FNE, kućanstvo koje koristi i EV i FNE, tvrtka koja koristi EV, tvrtka koja koristi FNE, tvrtka koja koristi i EV i FNE. Proces započinje identificiranjem odnosno mapiranjem tipova korisnika. Dalje će biti izrađen model mreže, korištenjem alata DIgSILENT PowerFactory (DPF). Podatci o potrošnji korisnika će biti stvarni podatci iz Automatic Meter Reading/Automatic Meter Management (AMR/AMM) sustava u vlasništvu nadležnog operatora distribucijskog sustava (ODS). Rezultati će grafički i tablično prikazati utjecaj na prilike u lokalnoj mreži.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEAplikacija za praćenje distribuiranih izvora energije po niskonaponskim izvodima
Anton Marušić, Kristijan Frano Ćavar, Mladen Modrovčić and Srećka Pletikosa
S obzirom na značajan porast broja elektrana koje su spojene na nacionalnu distribucijsku mrežu u Republici Hrvatskoj, te očekivanim nastavkom ovog procesa rasta distribuiranih izvora energije, prepoznata je potreba za efikasnim sustavom praćenja i upravljanja lokacijama spoja elektrana s distribucijskom mrežom kako bi se osigurala stabilnost i pouzdanost energetske mreže. Kako bi se odgovorilo na ovaj izazov, razvijena je aplikacija koja omogućuje detaljan pregled elektrana na distribucijskoj mreži Republike Hrvatske od niskonaponskog izvoda elektrane pa do srednjenaponske trafostanice , uključujući i planirane projekte. Rezultati koje aplikacija generira mogu značajno doprinijeti različitim procesima unutar distribucijskog sustava, od preciznih proračuna do učinkovitog planiranja mreže, što ga čini zanimljivim alatom za modernizaciju i održivost distribucijske mreže u Republici Hrvatskoj.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAProjekt nadogradnje i integracije četiri SCADA/DMS sustava u jedinstveni sustav vođenja distribucijske elektroenergetske mreže HEP ODS-a
Tomislav Stupić, Dorjan Močinić, Alen Varžić, Ivan Periša and Roberto Čiž
Projekt nadogradnje i integracije četiri postojećih SCADA/DMS Network Manager (NM) sustava verzije 6.4 puštenih u pogon u periodu od 2015-2017 godine u jedinstveni sustav HEP ODS-a koji je potpisan u 03. mjesecu 2024 godine između naručitelja HEP ODS i pružatelja isporuke Končar Elektroindustrija, obuhvaća nadogradnju postojećeg produkcijskog NM 6.4 sustava na novu verziju sklopovske i programske opreme s migracijom postojećih baza podataka, konfiguracijskih datoteka te modeliranjem novih funkcija koje dolaze s novom verzijom Network Manager 10.x ADMS sustava te uspostavom novog centralnog sustava. Postupak uspostave novog centralnog SCADA/DMS sustava uključuje novu arhitekturu sustava HEP ODS-a na globalnoj razini te ostvarivanjem temelja za integraciju i konsolidacijom svih trenutnih individualnih SCADA sustava DDC-ova i DUC-eva u jedinstveni sustav. Nova arhitektura NM ADMS sustava te opseg sklopovske i programske opreme, razrada funkcijskih podsustava te predviđeni vremenski tijek projekta s glavnim aktivnostima u vidu sklapanja sustava u tvorničkim uvjetima, tvoračkih ispitivanja, isporuke na teren te puštanja u pogon biti će razrađeni u ovom referatu.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEUbrzanje i pojednostavljenje postupaka priključenja na distribucijsku mrežu
Minea Skok, Ruđer Dimnjaković and Lahorko Wagmann
Izmjenama Direktive (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije u 2024. značajno su proširene odredbe kojima se ubrzava izdavanje dozvola za OIE, posebice u područjima za brži razvoj OIE, te obnove kapaciteta i ugradnje opreme za solarnu energije e u zgrade i umjetne strukture, uz već postojeće postupke jednostavne obavijesti za priključenje OIE manjih snaga. U ovom referatu bit će dan pregled novih zahtjeva propisanih Direktivom, kao i pregled usklađenosti postojeće prakse pri priključenju na distribucijsku mrežu u Hrvatskoj te preporuke za unaprjeđenje postojećih postupaka.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEOdređivanje i objavljivanje informacija o mogućnosti priključenja - praksa i preporuke
Ruđer Dimnjaković, Minea Skok and Tomislav Baricevic
Sukladno Zakonu o tržištu električne energije operatori sustava objavljuju informacije o mogućnostima priključenja proizvodnih postrojenja. U ovom referatu bit će opisana praksa u Hrvatskoj kao i usporedba s praksom u državama članicama Europske unije vezano uz objavu informacija o mogućnostima priključenja (eng. hosting capacity) te dane preporuke za moguća poboljšanja postojeće prakse.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVATransformacija tržišta električne energije kroz energetske zajednice
Ivona Šironja, Mirna Gržanić Antić and Goran Jurišić
U radu je promatrano uključivanje prosumera u energetske zajednice, nove entitete unutar elektroenergetskog sustava, s naglaskom na koristi i izazove za operatora distribucijskog sustava. Istraženo je sudjelovanje energetskih zajednica na tržištima električne energije, uz poseban fokus na razvoj lokalnih tržišta električne energije i tržišta fleksibilnosti, gdje mogu djelovati kao pružatelji usluga na distribucijskoj razini. Rezultati pokazuju kako energetske zajednice omogućuju bolje upravljanje potrošnjom električne energije, smanjuju troškove krajnjih korisnika i optimiziraju korištenje distribuiranih izvora energije. Zaključeno je da energetske zajednice mogu biti važan alat za ubrzanje energetske tranzicije, stvaranje novih poslovnih modela, smanjenje troškova i gubitaka te povećanje sigurnosti opskrbe.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEAnaliza podataka mjerenih na naprednim brojilima kućanstava u svrhu ostvarenja osmotrivosti po dubini mreže
Petra Jurin, Goran Jurišić and Ivona Šironja
Porast kompleksnosti distribucijskog sustava i samih kućanstava kao zadnjih točaka u lancu isporuke energije nadilazi razinu gdje su sama mjerenja dovoljna. Distribuirana proizvodnja i samoopskrba unose nepoznanice i potrebe za novim analizama. Mjereni podaci sami po sebi nemaju vrijednost ako se ne prikupljaju i obrađuju na odgovarajući način. Dok nadzor omogućava uvid u osnovne informacije, osmotrivost mjerenih podataka omogućava intuitivno razumijevanje i donošenje zaključaka bez dodatnih postupaka analize. Cilj rada je osmotrivost pri čemu vizualizacije podataka jasno i pregledno prikazuju važne informacije, što omogućava lakše donošenje odluka. Fokus rada je na smislu podataka iz mjerenja u kućanstvima. Analizom podataka mjerenih iz brojila te karakteristikama kućanstava koja predstavljaju mjerna mjesta nastojimo razumjeti energetske i potrošačke navike kako bismo bolje iskoristili mogućnosti mreže i njezinu fleksibilnost pri integraciji obnovljivih izvora energije i novih tehnologija. S povećanjem potrebe za češćim mjerenjima te mjerenjima šireg opsega podataka ključno postaje planirano korištenje i pohrana tih podataka. U članku će biti opisani prikupljanje, obrada te odabir relevantnih podataka sa i o mjernom mjestu te analiza i korelacija tih podataka. Primjenom analize vremenskih serija, obradom skupa podataka te različitim vizualnim tehnikama analizirati će se potrošački obrasci djelovanja.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEMigracija i spajanje četiri SCADA baze podataka u ADMS sustav HEP ODS-a
Ivan Jajčević, Tea Šporčić, Luka Klimeš, Martin Bolfek, Duško Buršić and Matej Nikola Raič
U HEP ODS-u je u provedbi projekt nadogradnje postojećih četiri Network Manager SCADA/DMS sustava verzije 6.4 koji se koriste za nadzor i vođenje distribucijske elektroenergetske mreže Republike Hrvatske na novu verziju sklopovske i programske opreme. Projekt obuhvaća promjenu postojeće arhitekture sustava, uspostavu centralnog, jedinstvenog ADMS sustava na razini cijelog HEP ODS-a te prelazak na novi sustav za inženjering podataka čime se uvelike mijenja postupak migracije podataka i parametara sustava s postojećih na novi sustav. Riječ je o kompleksnom sustavu i bazi podataka koja sadržava podatke integriranih 4 DDC-ova. Postupci migracije podataka moraju osigurati točno i precizno prebacivanje svih parametara baze podataka te biti provedeni što je više moguće automatiziranim postupkom kako bi se izbjegao ljudski faktor pogreške. Migracija baze podataka koja je bazirana na Oracle bazi radi se provlačenjem baze kroz skripte za nadogradnju između početne verzije sustava 6.4 i ciljne verzije 10. Pomoću navedenih skripti se pojedine tablice dodaju/brišu, pojedini stupci u tablicama se dodaju/brišu ili se podaci premještaju iz postojećih stupaca u nove kako bi odgovarali strukturi nove baze. Novi sustav za inženjering podataka Power System Explorer u novoj verziji softvera omogućava znatno unapređenje procesa inženjeringa koji rade sistem inženjeri kroz moderno grafičko sučelje. Kako bi novi proces inženjeringa bio čim efikasniji u novom alatu je omogućena izrada predložaka i dinamičkih elemenata. Elementi u bazi podataka automatski se generiraju korištenjem skupa pravila. Preduvjet za ispravno provođenje pravila je uređena baza podataka čemu doprinose i automatizirane provjere konzistentnosti i ispravnosti unesenih podataka prema predefiniranim pravilima. Novi alat ima ugrađenu i podršku za izradu korisničkih skripti za inženjering uz pomoć kojih je omogućena automatizacija procesa inženjeringa. U uvodnom dijelu referata će biti opisana struktura baze podataka i podaci koji se koriste u SCADA/DMS funkcijama. Nadalje, obradit će se proces migracije koji je organiziran u više iteracija prilagodbe skripti i ispitivanja. Posebni naglasak stavit će se na prilagodbe koje su napravljene radi uvođenja novih funkcija. S obzirom na to da se u novom alatu za inženjering kreiraju novi elementi pomoću ugrađenih pravila, opisat će se koncepcija alata za inženjering te proces kreiranja novih elemenata koji dijelom prepisuju uvezene podatke kao i sam proces generiranja grafičkih HMI prikaza.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEOptimizacijski model održavanja vjetroelektrana
Karlo Kobeščak, Tomislav Baškarad and Igor Kuzle
Periodična ispitivanja i pregledi sastavni su dio održavanja elektroenergetskih postrojenja, propisani normama i regulatornim pravilnicima. Tijekom ovih ispitivanja dolazi do smanjenja raspoložive snage proizvodne jedinice, što može rezultirati značajnim oportunitetnim troškovima. Ovaj problem posebno je naglašen kod nepredvidive i intermitentne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, poput vjetroelektrana i solarnih elektrana, čija proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima. S obzirom na navedene probleme, potrebno je pomnije planirati i optimizirati termine održavanja. U ovom radu predstavljen je model odabira vremenskih perioda ispitivanja koji na temelju predviđene proizvodnje vjetroelektrane i cijene na tržištu električne energije optimizira ostvareni profit vjetroelektrane. Analizom podataka o predviđenoj proizvodnji vjetroelektrana i cijenama na tržištu električne energije omogućuje se optimizacija perioda izvođenja ispitivanja i prilagodba održavanja promjenjivim uvjetima tržišta i dostupnosti obnovljivih izvora energije.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJETehno-ekonomska analiza opravdanosti investicijskih zahvata na sučelju prijenosne i distribucijske mreže s primjerom na SN mreži Međimurja
Tomislav Baričević, Željko Plantić, Mladen Vuksanić, Igor Đurić, Damir Srpak and Dinko Kancijan
Tema referata je opis cjelovite metodologije za analizu i ocjenu opravdanosti investicijskih zahvata za rješavanje velikih tehničkih ograničenja u distribucijskoj mreži čija je barem jedna verzija investicijski zahvat na sučelju prijenosne i distribucijske mreže, odnosno nova TS VN/SN s priključnim vodom VN i SN raspletom. Računanje opravdanosti se provodi u pogledu unaprijed definiranih tehničkih i ekonomskih kriterija te se potom tako definirana metodologija primjenjuje na objekte planirane u sljedećem desetogodišnjem razdoblju aktualnog desetogodišnjeg plana razvoja distribucijske mreže. Primjena metodologije i modela zamišljena je primarno u sklopu izrada studija razvoja distribucijskih mreža zbog velike količine ulaznih podataka i pripadajućih analiza, ali se isto tako može prema potrebi provoditi i neovisno o studijama razvoja. Tehno-ekonomski kriteriji koriste se za ocjenu opravdanosti, odnosno potrebe izgradnje te vrednovanje i utvrđivanje najpovoljnije varijante opravdanog (ili tipskog) tehničkog mrežnog rješenja uzimajući u obzir ukupne investicijske troškove izgradnje i ostale troškove uključenih objekta distribucijske i prijenosne mreže zajedno s pripadajućim koristima. U referatu bi se napravila razrada za svaki važan čimbenik analize u pogledu opravdanosti i značaja za vrednovanje buduće koristi i troškova u analizi. Radi jasnijeg predstavljanja metodologije i modela u sklopu referata obraditi će se konkretan primjer iz SN mreže Međimurja te prikazati i opisati rezultati provedene analize.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAParalelni rad postojećeg i novog NM ADMS sustava
Ante Pivčević, Ilija Živković, Ivan Pikula, Domagoj Budiša and Zoran Budak
U HEP ODS-u je u tijeku projekt nadogradnje i integracije četiri SCADA/DMS sustava daljinskog vođenja distributivnog elektroenergetskog sustava u jedinstveni centralni novi Network Manager ADMS sustav što uključuje instalaciju nove verzije sklopovske i programske opreme. Migracija podataka na novu verziju sustava izvršit će se uz omogućen istovremeni nezavisni operativni rad novog i postojećeg produkcijskog sustava u stvarnom vremenu korištenjem istih izvornih podataka. Drugim riječima, postojeći i novi sustav nezavisno će komunicirati prema svim EE objektima HEP ODS-a i između njih se u pravilu neće uspostavljati veze osim u opsegu ručno unesenih podataka u postojeći sustav koji su potrebni za ispravno određivanje topologije mreže. Time se osigurava usporedivost rezultata rada SCADA funkcija kako bi se na temelju njihove usporedbe mogle pratiti reakcije novog sustava i poduzimati eventualne korektivne akcije u konfiguraciji sustava, parametrima ili modelu podataka. Novi ADMS sustav će se postupno ispitivati sve dok se njegove funkcije u potpunosti prilagode potrebnom stanju, što uključuje procesne slike, obradu podataka i mogućnost upravljanja svim objektima distribucijske mreže HEP ODS-a. Za vrijeme ispitivanja postojeći sustav će služiti za kontinuiranu operativnu produkciju i korisnicima omogućavati nesmetanu svakodnevnu rutinu te ujedno služiti kao referenca za integraciju novog/nadograđenog sustava. Na ovaj će način biti uspostavljen paralelni rad oba sustava kao jedna od faza migracije s postojećeg na novi SCADA sustav, a potrajat će do završetka probnog rada i ulaska novog sustava u produkciju. U ovom radu će se pobliže opisati tehnička rješenja koja omogućuju ovakav pristup realizaciji projekta i proizašle benefite.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEInterakcija pametnih zgrada i distribucijske mreže: potencijal EU Direktive o energetskim svojstvima zgrada
Davor Škrlec and Laura Lepur
Visoka energetska intenzivnost sektora zgradarstva istaknula je potencijal za ostvarenjem ciljeva europskog Zelenog plana. Uz obnovu fonda zgrada, integracija pametnih tehnologija i sustava automatizacije prepoznati su kao alat za dekarbonizaciju. Revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada EU 2024/1275 stupila je na snagu u svibnju 2024. godine i važan iskorak koji je u njoj napravljen je usvajanje pokazatelja pripremljenosti zgrade za pametne tehnologije ili kraće SRI (engl. Smart Readiness Indicator). SRI mjeri spremnost zgrade da funkcionira u interakciji s pametnim uređajima i korisnicima zgrada te daje ocjenu sposobnosti zgrade da optimizira energetsku učinkovitost i performanse, uzimajući u obzir unutarnje klimatske uvjete i udobnost te signale iz distribucijske mreže. Uvodi se na dobrovoljnoj osnovi od 2027. godine, te je primarno namijenjen nestambenim zgradama s efektivnom nazivnom snagom sustava grijanja, klimatizacije, kombiniranih sustava grijanja i ventilacije ili kombiniranih sustava klimatizacije i ventilacije većom od 290 kW.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEPrepreke integracije SRI-a u zakonodavstvo država članica
Laura Lepur and Davor Škrlec
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada predstavila je neobvezni zajednički sustav europske unije za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije. Pokazatelj pripremljenosti zgrade za pametne tehnologije (engl. Smart Readiness Indicator, kraće SRI) namijenjen je energetski intenzivnim nestambenim zgradama, uz mogućnost prilagodbe metodologije stambenim zgradama. Usvajanje pokazatelja ima za cilj potaknuti implementaciju pametnih tehnologija i tako poboljšati udobnost te energetsku učinkovitost i fleksibilnost zgrade. Međutim, u praksi implementacija SRI-a nailazi na nekoliko ključnih prepreka, uključujući financijsku neisplativost rekonstrukcije zgrada s niskom potrošnjom energije te pitanja kibernetičke sigurnosti pametnih uređaja. Dodatno, potrebna je prilagodba SRI metodologije specifičnostima pojedinih država članica te je istaknuta potreba za razvojem baze podataka o zgradi koja bi ubrzala i pojednostavila proces SRI procjene te osigurala veću točnost rezultata. Unatoč financijskim izazovima, ulaganje u pametne tehnologije donosi pozitivne socijalne, tehničke i okolišne učinke, a mjere poput poreza na emisije ili rast cijena energenata mogle bi dodatno poboljšati ekonomsku isplativost takvih ulaganja.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEPlaniranje distribucijske mreže na području grada Zagreba - iskustva i pripreme za planiranje u budućnosti
Srđan Žutobradić, Marko Škrobo and Neven Lang Kosić
Distribucijsko području Elektra Zagreb po prodaji električne energije predstavlja oko 25% ukupnog konzuma Republike Hrvatske (na distribucijskoj razini). Najveći dio prodaje otpada na grad Zagreb. Osim električne energije na području grada Zagreba prisutna je velika potrošnja prirodnog plina (po iznosu slična potrošnji električne energije) te značajna potrošnja toplinske energije iz centralnog toplinskog sustava (CTS). Radi se o izrazito velikoj gustoći potrošnje energije (kWh/m2) za hrvatske okolnosti. Na temelju izloženih činjenica , zaključuje se da je energetika grada Zagreba vrlo specifična. To je prepoznato još osamdesetih godina prolog stoljeća kada je izrađena opsežna studija o upravljanju energetikom grada Zagreba (D. Čorak i suradnici). I kasnije su rađene studije o organizaciji energetske djelatnosti u Zagrebu (N. Čupin i suradnici). Elektroenergetska mreža na području grada Zagreba razvijala se u skladu sa rezultatima studija dugoročnog i srednjoročnog razvoja. Izrađeno je više studijskih radova. Posebno treba ukazati da su u navedenim studijama određeni normativi opterećenja i potrošnje električne energije. Obuhvaćeni su različiti potrošači. Tijekom vremena, a na temelju stečenih iskustava normativi su sniženi. Također su izvršena mjerenja opterećenja na razini TS 10(20)/0,4 kV, koje napajaju električnom energijom potrošače koji koriste različite dodatne energente (toplinska energija, prirodni plin..). Nakon usvajanja planova razvoja na razini grada, stručne službe Elektre Zagreb radile su detaljnije razrade mreže na razini provedbenih urbanističkih planova (PUP). Također su definirane i ''rezervirane'' lokacije vodova i transformatorskih stanica. U razdoblju 1980. – 2023. g. elektroenergetska mreža na području grada Zagreba razvijala se u skladu sa planovima, iako puno sporije. To je bilo uvjetovano sporijim porastom opterećenja i potrošnje električne energije no što je bilo planirano. U prvom dijelu referata prikazat će se izloženi pristup planiranju distribucijske mreže na području grada Zagreba. U nastavku referata razmotrit će se problematika planiranja distribucijske mreže u budućnosti. Dosadašnji pristup planiranju ne zadovoljava iz više razloga. - Zbog provedbe europske Zelene tranzicije distribucijska mreža poprima aktivni karakter zbog priključenja proizvodnih objekata (elektrana). - Sve više kućanstava koristi samoopskrbu (ugrađene elektrane) te time smanjuje potrebu za električnom energijom iz mreže. Potrošači iz kategorije poduzetništvo također ugrađuju vlastite elektrane, te postaju kupci sa vlastitom proizvodnjom. Posljedice su slične. - Prema planovima koji proizlaze iz Zelene tranzicije prirodni plin kao fosilno gorivo trebao bi se u budućnosti prestati koristiti kao energent. Vjerojatna zamjena bit će toplinske pumpe, što će dovesti do velikog porasta potrošnje i opterećenja električne energije. - Masovna primjena električnih vozila (EV) također će dovesti do porasta potrošnje i opterećenja električne energije zbog sve većeg broja punionica EV. - Primjena mjera elektro(energetske) učinkovitosti dovodi do smanjenja potrošnje (opterećenja) distribucijske mreže. Navedeni utjecaji su ponekad međusobno suprotnog djelovanja. Može se reći da se u planiranje distribucijske mreže unosi značajna nesigurnost. Nužna će biti primjena novih postupaka planiranja, koji će uvažiti stohastičke parametre. Posebno treba uočiti da će zbog intermitirajućeg rada obnovljivih izvora trebati implementirati fleksibilnost u potrošnju, što se svodi na usklađivanje vremena potrošnje sa raspoloživom proizvodnjom. Doći će do izražaja i pružanje usluga fleksibilnosti od različitih korisnika sustava. U drugom dijelu referata opisat će se novi izazovi u planiranju distribucijskih mreža.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAIzazovi primjene fleksibilnosti u planiranju distribucijskog sustava
Boško Milešević, Kristina Perić, Anđelko Tunjić, Marija Radošević and Tomislav Baričević
Tema referata je pregled glavnih izazova primjeni fleksibilnosti u srednjoročnom i dugoročnom planiranju distribucijskog sustava. Pritom se razmatra fleksibilnost u najširem smislu, od korištenja fleksibilnih značajki samog distribucijskog sustava, preko posebnih ugovornih odnosa s dijelom korisnika mreže u pogledu ograničavanja korištenja priključne snage do primjene usluga fleksibilnih korisnika mreže za upravljanje zagušenjima u distribucijskoj mreži i privremeno odgađanje ili izbjegavanje ulaganja u razvoj sustava.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAPrimjena modela upravljanja imovinom u planiranju dugoročnog razvoja distribucijskog sustava
Željko Plantić, Tomislav Baričević and Mladen Vuksanić
Tema referata je proširenje modela upravljanja imovinom temeljenih na ocjeni njenog trenutačnog i budućeg stanja te procjene rizika radi koordinirane primjene u cijelom procesu planiranja dugoročnog razvoja distribucijskog sustava. Na primjeru upravljanja imovinom DV 35(30) kV definirani su rezultate modela koji su potrebni za provedbu simulacija stanja imovine tijekom njihovog ekonomskog vijeka trajanja, kao i ostalih analiza poput analize troškova i koristi (CBA ), ocjene perspektive prijelaza srednjonaponske mreže na 20 kV pogonski napon i sl. u studijama dugoročnog razvoja distribucijskih mreža.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAPrimjena inovativnih koncepata u procjeni mogućnosti priključenja distribuiranih izvora energije na mrežu
Tomislav Antić, Lovro Lukač, Tomislav Capuder, Anton Marušić, Anđelko Tunjić, Ivan Periša, Kristijan Frano Ćavar, Vedran Radošević and Aleksandar Milković
U distribucijskoj mreži je sve veći udio priključenih distribuiranih izvora, a operatori distribucijskog sustava se kontinuirano susreću s novim zahtjevima za priključenje. U ovom referatu se daje prikaz trenutnog postupka priključenja na distribucijsku mrežu u Republici Hrvatskoj te se daje uvod u inovativne koncepte izračuna prihvatnog kapaciteta mreže i dinamičkih pogonskih envelopa. Na primjeru stvarnih niskonaponskih i srednjonaponskih distribucijskih mreža izračunato je koliko distribuiranih izvora mreža može prihvatiti te su dobivene vrijednosti instalirane snage novih proizvodnih i potrošačkih jedinica uspoređene s vrijednostima definiranim u regulatornom okviru.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEDMS funkcije nadograđenog ADMS sustava HEP-ODS-a bazirane na GIS modelu SN mreže
Domagoj Peharda, Dario Lovreković, Krešimir Ćosić, Martin Bolfek, Ivan Pašalić and Jurica Larva
Projekt modernizacije sustava vođenja distribucijske mreže HEP ODS-a obuhvaća nadogradnju i integraciju četiri SCADA/DMS sustava u jedinstveni sustav te uvoz GIS modela srednjenaponske (SN) mreže, uz pripremu za kasniji uvoz niskonaponske (NN) mreže. Tijekom nadogradnje unaprijeđena je SCADA oprema i softver, omogućujući integraciju naprednih alata za analizu distribucijske mreže (ADMS). U sustav su dodani DMS moduli za estimaciju stanja mreže i analizu tokova snaga (DSE, UBLF), analizu sklopnih radnji (RSA), optimizaciju gubitaka i preopterećenja (LRFR/ORFR) te lociranje kvarova (FL). Ova modernizacija omogućuje precizniju vizualizaciju mreže, poboljšava upravljanje kvarovima i optimizira distribuciju električne energije, čime se povećava pouzdanost i učinkovitost sustava.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEAnaliza utjecaja kupaca s vlastitom proizvodnjom na opterećenja i gubitke u distribucijskoj mreži
Tomislav Alinjak
Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj je zabilježen značajan porast kupaca s vlastitom proizvodnjom i u kategorijama kućanstva i poduzetništva. Istovremeno s povećanjem broja i instalirane snage elektrana takvih korisnika zabilježen je i porast gubitaka u distribucijskoj mreži unatoč značajnim ulaganjima koja bi trebala dovesti do smanjenja gubitaka i unatoč povećanju broja priključaka i rastu vršnog opterećenja u mreži koji bi također trebali povoljno utjecati na smanjenje gubitaka. Cilj ovog članka je napraviti analizu na primjeru Elektre Slavonski Brod koja bi obuhvatila kretanje gubitaka u razdoblju prije i nakon pojave značajnijeg broja takvih korisnika te utvrditi koliki je utjecaj takvih korisnika na gubitke u distribucijskoj mreži. Utvrđivanjem razine utjecaja rezultati se mogu primijeniti na planiranje i razvoj distribucijske mreže u okruženju povećanog udjela kupaca s vlastitom proizvodnjom.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAOPTIMIZATION STRATEGY OF ELECTRIC VEHICLE CHARGING TO REDUCE PEAK LOADS
Mia Previšić, Marin Majstorović, Lucija Medić and Ivan Šimović
The paper explores the potential of smart charging of electric vehicles, combined with the implementation of a charging time optimization strategy, as a means to reduce peak loads on distribution transformers, improve the overall efficiency of the power system, and achieve financial savings for end users. The analysis of the integration of home electric vehicle chargers was conducted using the DIgSILENT PowerFactory software tool, employing quasi-dynamic simulations. The simulations cover the period of highest load on the Mostar-South distribution network segment. When 5% of chargers were integrated relative to the total number of consumers on the distribution transformer, an increase in network losses was observed. Increasing the share of chargers to 15% further amplified the losses, resulting in transformer overload. By implementing load management, with 50% of consumers on overloaded transformers participating in demand response, a significant reduction in losses was recorded, and load conditions were optimized.
Odbor: SO4 DISTRIBUTIVNI IZVORI I UČINKOVITO KORIŠTENJE ELEKTRIČNE ENERGIJEPogonski utjecaji i izazovi priključivanja solarnih elektrana na distribucijsku mrežu Elektrodalmacije
Vinka Antonijević and Mia Miletić
Obnovljivi izvori energije, poput solarnih elektrana i vjetroelektrana, imaju značajan utjecaj na distribucijsku mrežu zbog svoje intermitentnosti i varijabilnosti u proizvodnji električne energije. Kada proizvodnja iz obnovljivih izvora premašuje trenutnu potrošnju, višak energije može dovesti do problema u stabilnosti mreže, kao što su preopterećenje transformatora i poremećaj drugih mrežnih komponenti. S druge strane, u periodima kada proizvodnja iz obnovljivih izvora opadne, povećava se ovisnost mreže o konvencionalnim izvorima energije (poput termoelektrana), što može dovesti do viših troškova i negativnih utjecaja na okoliš. Kako bi se ti izazovi minimizirali, ključno je unaprijediti infrastrukturu distribucijske mreže, uključujući implementaciju pametnih mreža, sustava za pohranu energije i fleksibilnih tržišta električne energije, čime bi se osigurala stabilnost i učinkovitost mreže. Na području Elektrodalmacije integrirano je nekoliko većih solarnih elektrana, a očekuje se daljnji porast njihovog broja. U ovom radu prikazan je način priključenja solarnih elektrana na distribucijsku mrežu, analiza njihovih pogonskih utjecaja te nekoliko primjera postojećih solarnih elektrana na području Elektrodalmacije.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJERAZVOJ I IMPLEMENTACIJA C-I (CONDITION – IMPORTANCE) METODOLOGIJE ZA OCJENU I DEFINIRANJE PRIORITETA ZAHVATA NA POSTOJEĆOJ IMOVINI U HEP ODS-U
Vjekoslav Milorad, Darko Duktaj, Vladimir Čavlović and Igor Regušić
U elektroenergetskom sustavu s većim brojem starih i dotrajalih jedinica čija je neraspoloživost povećana, dolazi do narušavanja pouzdanosti, a time i do smanjene sigurnosti opskrbe korisnika mreže odnosno povećanih troškova rada elektroenergetskog sustava. U svrhu određivanja jedinstvenih, jednoznačnih i mjerljivih kriterija rangiranja elektroenergetskih objekata (imovine) potrebnih za revitalizaciju, za potrebe planiranja, javila se potreba za izradom odgovarajuće metode. Procjena svakog pojedinog objekta (imovine) temelji se na vrednovanju stanja opreme i važnosti u sustavu ( C –stanje (condition), I- važnost (importance)). C-I metoda je zamišljena kao alat koji će pomoći inženjerima kod donošenja odluka, planova na način da slaže listu/redoslijed objekata uvažavajući pri tom određene kriterije U prvom dijelu referata je opisan sam razvoj modela rangiranja: koji su kriteriji ocjenjivanja, kako se računa svaki od kriterija te sam excel model . U drugom dijelu referata je prikazana implementacija metodologije unutar HEP ODS- a te daljnji koraci u razvoju alata za procjenu stanja imovine.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAOptimizacija distribucijskog sustava kroz zamjenu transformatora: Projekt povećanja energetske učinkovitosti
Tea Samac, Matija Felber, Davor Jelenčić, Mladen Vuksanić and Anđelko Tunjić
Nakon uspješno realiziranog Pilot projekta naprednih mreža, u sklopu kojeg je provedena projektna aktivnost Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže, tijekom koje je zamijenjeno 449 SN/NN transformatora u pet distribucijskih područja, novi projekt bi trebao proširiti ovu aktivnost na preostala distribucijska područja i obuhvatiti veće transformatorske jedinice. Plan je nastaviti modernizaciju distribucijskog sustava, povećati energetsku učinkovitost i dodatno smanjiti tehničke gubitke u distribuciji električne energije. Planirani projekt modernizacije distribucijskog sustava imao bi za cilj zamjenu zastarjelih transformatora energetski učinkovitijim modelima, čime bi se smanjili gubici u distribuciji električne energije. Primjena transformatora sa smanjenom razinom tehničkih gubitaka bila bi ključna za unapređenje efikasnosti distribucije, budući da distribucijski transformatori uzrokuju otprilike trećinu tehničkih gubitaka u elektroenergetskom sustavu (EES-u). Distribucijska mreža HEP ODS-a trenutačno trpi značajne fiksne i varijabilne tehničke gubitke zbog velikog broja starih transformatora. Projekt, koji bi bio pripreman za financiranje sredstvima EU fondova, obuhvatio bi tri glavne aktivnosti: zamjenu transformatora različitih naponskih razina, uključujući 110/x kV, 35/x kV te 10/0,4 kV. Planira se zamjena oko 1.000 starih transformatora, čime bi se dodatno smanjili tehnički gubici i povećala energetska učinkovitost distribucijskog sustava. Na taj bi način projekt doprinio postizanju ciljanih pokazatelja vezanih uz energetsku učinkovitost i smanjenje gubitaka. Očekivane financijske koristi uključivale bi smanjenje troškova zamjene i modernizacije transformatora uz sufinanciranje iz vanjskih izvora te smanjenje troškova za pokriće gubitaka. Uz financijske uštede, projekt bi donio i značajne socio-ekonomske koristi, kao što su posredno smanjenje emisije stakleničkih plinova kroz smanjenje gubitaka, povećanje pouzdanosti napajanja i optimizacija investicija. Sve prednosti i učinci primjene ovog tehničkog rješenja trebali bi biti dodatno analizirani u studiji izvodljivosti. Dinamika projekta planirala bi se za razdoblje do 2030. godine, uz međusektorsku suradnju više organizacijskih dijelova u HEP Grupi. U referatu bi se pobliže opisali postupci te provedene i planirane aktivnosti na pripremi ovog projekta.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAIskustva pri obnovi elektroenergetske mreže u sklopu rekonstrukcije Starogradske ulice u Samoboru
Marko Ivić, Ivan Hećimović, Željko Miklež and Marko Brekalo
Rekonstrukcijom elektroenergetske mreže Starogradske ulice u Samoboru obuhvaćene su srednjenaponska mreža, niskonaponska mreža te uređenje obračunskih mjernih mjesta na dionici rekonstrukcije. Prikazan će biti inženjerski pristup pri rekonstrukciji EE mreže, iskustvo u organizaciji radova te izazovi i problemi koji su pratili tijek rekonstrukcije prometnice u staroj jezgri grada Samobora. Prezentirano je stanje urbanih instalacija u staroj gradskoj jezgri prije i nakon rekonstrukcijskih radova.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAPregled aktivnosti operatora distribucijskih sustava u planiranju i provedbi mjera za povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete
Kruno Trupinić, Renato Ćućić, Marijo Brkić and Ante Višić
Distribucijski sustavi su osjetljivi na ekstremne vremenske događaje kao što su oluje, poplave i šumski požari. Otpornost je mjera sposobnosti sustava da spriječi odnosno ograniči šteta tijekom ekstremnih događaja i da što prije oporavi funkcija sustava nakon takvih događaja. U budućnosti se očekuje povećanje značaja otpornosti distribucijskog sustava iz dva osnovna razloga: sve veće oslanjanje na električnu energiju u svakodnevnom životu te sve češće pojave sve intenzivnijih ekstremnih vremenskih događaja zbog klimatskih promjena. Za razliku od pouzdanosti koja se odnosi na poremećaje visoke vjerojatnosti s malim utjecajem, otpornost se odnosi na poremećaje niske vjerojatnosti s velikim utjecajem, stoga su i mjere za njeno povećanje specifične. Strategija za povećanje otpornosti može se podijeliti u operativnu fazu i fazu planiranja. Operativna faza određuje najbolje korištenje postojećih resursa kao što su spojni vodovi, distribuirani izvori i sl. kako bi se minimalizirao utjecaj poremećaja. Faza planiranja određuje optimalnu raspodjelu novih komponenti sustava kako bi se iste mogle koristiti za obnovu nakon poremećaja. S aspekta planiranja postoje tri glavna pristupa za povećanje otpornosti. Prvi je ugradnja čvršćih i otpornijih mrežnih komponenti u kritičnim dijelovima sustava. Drugi je izgradnja više redundantnih spojnih veza za potrebe rekonfiguracije mreže. Treći je povećanje prodora svih vrsta distribuiranih izvora u dubinu distribucijske mreže koji će moći formirati mikromreže tijekom i neposredno nakon poremećaja. U referatu je dan pregled aktivnosti drugih ODS-ova u planiranju i provedbi mjera za povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete, kako bi se mogao steći uvid o zastupljenosti i specifičnostima navedenih mjera.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEKoncept prijedloga Mrežnih pravila distribucijskog sustava i neke predložene promjene
Tomislav Klišanin, Zdravko Lipošćak, Kruno Trupinić and Goran Strmečki
U ovom referatu uvodno su opisane aktivnosti operatora distribucijskog sustava vezane za nove provedbene propise (u njegovoj nadležnosti): Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, Pravila o upravljanju zagušenjima u distribucijskoj mreži, Pravila o nefrekvencijskim pomoćnim uslugama u distribucijskoj mreži, Mrežna pravila distribucijskog sustava. Također, uvodno je naveden i manji dio propisa koji omeđuju i bitno utječu na sadržaj navedenih novih akata (s posebnim osvrtom na Mrežna pravila distribucijskog sustava). U nastavku referata opisan je koncept prijedloga novih Mrežnih pravila distribucijskog sustava (MPDS) te su opisane (ukratko) i neke vjerojatne promjene u njima. Osim toga, opisane su i novine koje su sadržane u dokumentima ili prilozima na koje se referiraju neke odredbe MPDS. Zaključno, uvažavajući ograničenja u duljini referata, u cilju boljeg prikaza koncepta prijedloga MPDS, autori su (prema svom nahođenju) istaknuli važnije promjene po područjima/dijelovima MPDS (organizaciju i sadržaj MPDS, vođenje mreža, razvoj mreže, priključenja na mrežu, mjerenja, dodatnih uvjeta za postojeće i nove energetske subjekte i/ili djelatnosti, standardna tehnička rješenja, usluge korisnika distribucijske mreže,…).
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJASmartRTU –kompatibilnost različitih mjernih i zaštitnih uređaja te uvođenje u SDV
Matej Kolarik
Razvoj tehnologije donosi veliki broj prednosti u pogledu mjerenja, zaštite i razmjene informacija, ali također donosi veliki broj proizvođača i uređaja koji komuniciraju po različitim komunikacijskim protokolima. Rad prikazuje upotrebu daljinske stanice proizvođača Phoenix Contact koja je središnja točka za povezivanje većeg broja različitih uređaja u stanici TS 35/10 kV Centar po pristupačnoj cijeni opreme i bez ograničenja i plaćanja licenci. Pomoću daljinske stanice smartRTU se povezuju uređaji različitih godina proizvodnje te podržava istovremenu komunikaciju putem protokola Modbus/TCP/RTU, IEC61850 te sa proširivim modulima može prihvatiti veći broj lokalnih stanja uređaja i lokalnog upravljanja. SmartRTU stanica ima mogućnost komunikacije sa SCADA-om putem protokola IEC 60870-5-101 i IEC 60870-5-104. Zbog važnosti SCADA sustava i kibernetičke sigurnosti je ugrađen modul za segmentaciju komunikacijske lokalne mreže u stanici i mreže prema SCADA-i. Kroz proces ugradnje i parametriranja smartRTU uređaja prikazane su prednosti, nedostatci, mogućnosti uređaja te otpornost u pogledu kibernetičke sigurnosti.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEIzračun očekivane godišnje proizvodnje iz fotonaponske elektrane uz uzimanje u obzir pouzdanosti komponenti
Nikolina Mršo, Kresimir Fekete, Ružica Kljajić and Danijel Topić
Očekivana godišnja proizvodnja fotonaponske elektrane u prvom redu ovisi o intenzitetu Sunčeva zračenja za lokaciju elektrane i meteorološkim uvjetima tijekom godine (zasjenjenje fotonaponskih modula uzrokovano oblacima i sl.). U ovom radu nastoji se istražiti utjecaj kvarova komponenti fotonaponskog sustava veće snage (100 kW) na očekivanu godišnju proizvodnju električne energije. Za izračun očekivane godišnje proizvodnje električne energije u obzir je uzeta idealna situacija intenziteta Sunčeva zračenja gdje je zanemaren utjecaj meteoroloških prilika. Kako bi se istražio utjecaj kvarova komponenti fotonaponskog sustava, uzeti su podaci o zastojima komponenti i vremenima trajanja popravka iz dostupne literature te je uz dane pretpostavke izračunata očekivana godišnja proizvodnja za nekoliko scenarija različitog vremena trajanja popravka. Iako rezultati proračuna upućuju na mali utjecaj kvarova na očekivanu godišnju proizvodnju električne energije, rad daje uvid u metodologiju za uzimanje u obzir kvarova kao i temelje za daljnje istraživanje utjecaja pouzdanosti fotonaponskog sustava na očekivanu godišnju proizvodnju energije.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVANadogradnja sustava za praćenje kvalitete električne energije
Ivan Vlahovic, Toni Radovanovic, Anton Penko, Denisa Galzina and Robert Nađ
Operator sustava pokrenuo je postupak nadogradnje postojećeg sustava modernim sustavom za praćenje kvalitete električne energije u sva četiri prijenosna područja. Novi sustav će omogućit redundanciju i povećati pouzdanost sustava za prikupljanje podataka o kvaliteti električne energije. Sustav također povećava sigurnost sustava i olakšava pristup koristeći sustav vjerodajnica za pristup podacima. Sustav se temelji na modernoj programskoj arhitekturi i omogućava direktan pristup mjerenjima koristeći standardne web preglednike koristeći HTML 5 tehnologiju.. Sustav omogućava prikupljanje podatka sa više tipova uređaja i integraciju podataka u istoj bazi podataka. Sustav je modularne arhitekture i ima ugrađen modul za komunikaciju i integraciju podataka u nadređene sustave (SCADA, skladište podataka…)
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTOsvrt na provedbenu uredbu 1162/2023 o interoperabilnosti i nediskriminirajućim postupcima za pristup mjernim podacima
Hrvoje Keko, Snježana Blagajac, Sandra Mikuš and Krešimir Vrhovčak
Načelo vlasništva nad podacima u Europskoj uniji nalaže da tko svojim ponašanjem proizvodi podatke, mora njima moći slobodno i u potpunosti raspolagati. To vrijedi i za mjerne podatke iz sustava naprednog mjerenja potrošnje električne energije. Direktivom (EU) 2019/944 želi se osnažiti korisnike elektroenergetskog sustava te se od sustava za prikupljanje mjernih podataka zahtijeva interoperabilnost i osiguravanje pristupa podacima za korisničke sustave upravljanja energijom. Članak obrađuje Provedbenu uredbu Europske Komisije (EU) 2023/1162 koja je na snazi od srpnja 2023. Uredba je prva u nizu provedbenih akata i odnosi se na potvrđene i nepotvrđene mjerne podatke. Nepotvrđeni podaci mogu biti dostupni u gotovo stvarnom vremenu. Člankom su opisane značajke Uredbe, aktivnosti potrebne za njenu punu provedbu i osiguranje pravodobnog, jednostavnog i sigurnog pristupa podacima te pravila za delegaciju pristupa trećim stranama. Članak pruža i osvrt na tehničke aspekte usuglašavanja s ovom Uredbom.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAOPIS OTKLANJANJA KVAROVA U KUĆNIM INSTALACIJAMA
Josip Popović, Zvonimir Popović, Dejan Ćulibrk and Mirjana Padovan
Nesimetrija struje posljedica je njene odvodnje prema zaštitnom vodiču u kućnoj instalaciji ili metalnim dijelovima kućanskih aparata koji su na njega povezani pa se strujni krug ne zatvara samo kroz fazni i nulti vodič nego i kroz ostale uzemljene metalne dijelove. Zaštitni uređaj ima ulogu da djeluje na svaku nesimetriju te izazove pojavu koja se može protumačiti kao nekontrolirano isključenje u instalaciji. Pošto su uzroci za pojavu nesimetrije struja kroz zaštitni uređaj kvarovi ili poremećaji nužno ih je locirati, pa ako je kvar i popraviti, a ako je poremećaj otkloniti. Pristup rješavanju tih problema počinje najčešće iskustvenim metodama koje imaju svojstvo da se s kvarom treba sprijateljiti pa odrediti smjer i način djelovanja. Prikaz pristupa načinu otklanjanja kvarova kao razmjena iskustva u različitim okolnostima može koristiti svima koje to zanima s jasnim ciljem olakšavanja, ubrzavanja i završavanja tog itekako važnog i korisnog procesa
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAUnapređenje poslovnih procesa u JP Elektroprivredi HZHB nakon implementacije SCADA/DMS/OMS sustava
Ante Pivčević, Ilija Živković, Ivan Pašalić, Antonio Drmać and Dragana Marić
U JP Elektroprivreda HZHB je prije tri godine pušten u pogon SCADA/DMS/OMS sustava, u ovom referatu se opisuju koje je to sve pozitivne učinke imalo na svakodnevno poslovanje JP Elektroprivrede HZHB. Implementacija SCADA/DMS/OMS sustava uključivala je instalaciju najnovije verzije PSIControl 4.5 (SCADA/DMS sustav) i PSICommand 3.5 (OMS sustav) koju je obavio konzorcij PSI Software SE i KONČAR - Inženjering d.o.o. U JP Elektroprivreda HZHB prije uvođenja SCADA/DMS/OMS sustava nije postojao sustav daljinskog nadzora i upravljanja energetskom mrežom. Osim pobližeg upoznavanja sa konfiguracijom samog sustava i njegovim funkcionalnostima te mogućnostima, u radu je dana usporedba vremena trajanja prekida nastalih zbog kvarova, te u isporuci električne energije prije i nakon ugradnje SCADA/DMS/OMS sustava. Svi prethodno navedeni pozitivni učinci se očituju u kraćim prekidima u isporuci električne energije potrošačima što ima direktan utjecaj na skraćenje beznaponskih pauza i zadovoljstvo krajnjih korisnika, te na financijsko poslovanje JP Elektroprivrede HZHB. Osim usporedbi vremena trajanja prekida nastalih zbog kvarova, napravljeni su i konkretni ekonomski učinci za jedan dio elektroenergetske mreže koji su nastali uvođenje SCADA sustava.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEOKOLIŠNA DEKLARACIJA PROIZVODA ZA DISTRIBUTIVNI TRANSFORMATOR PREMA ISO 14025:2006
Katarina Jozinović and Viktor Ucović
Okolišna deklaracija proizvoda ili EPD (engl. Environmental Product Declaration) je dokument izrađen prema međunarodnoj normi ISO 14025:2006, koji transparentno prikazuje vjerodostojne informacije o utjecaju proizvoda na okoliš kroz sve faze njegovog životnog vijeka. Podatci u EPD-u se temelje na informacijama iz studije procjene životnog ciklusa (LCA, engl. Life Cycle Assessment) koja je izrađena prema međunarodnim normama ISO 14040:2006 i ISO 14044:2006. Kako bi se dobio detaljan pregled utjecaja proizvoda na okoliš, prilikom izrade EPD-a u obzir se uzima cijeli životni ciklus proizvoda „od kolijevke do groba“ (engl. cradle-to-grave). EPD se verificira od strane ovlaštenog, neovisnog verifikatora prije registracije i objave na nekom od međunarodnih okolišnih portala (npr. EPD Italy, ECO-Platform, PEP ecopassport Program i dr.). Objavljuje se na razdoblje od pet godina te ga je u slučaju određenih promjena u proizvodnji ili samom proizvodu potrebno revidirati.
Odbor: SO7 DISTRIBUCIJSKI SUSTAV I OKOLIŠUtjecaj pogonskih uvjeta u okruženju DIE na distribucijske transformatore
Ivan Perišić and Kristijan Špoljarić
Iako su tehnologije poput solarnih i vjetroturbinskih elektrana te sustava za pohranu energije od esencijalne važnosti za postizanje klimatske neutralnosti, postoje brojne prepreke koje usporavaju puni razvoj i integraciju obnovljivih izvora energije (OIE), sustava za pohranu energije (BESS) i e-mobilnosti u elektroenergetski sustav koji je prvotno projektiran za radijalno napajanje. Kolebljivi i dvosmjerni tokovi električne energije, koji nastaju kao rezultat fluktuacija zbog neregulirane proizvodnje energije iz OIE i povećanja potrošnje povezane s e-mobilnošću, zahtijevaju prilagodbu postojećih mrežnih infrastrukturnih rješenja. Ove promjene unutar elektroenergetskog sustava utječu na pogonske uvjete, posebno na distribucijske transformatore na kojima će biti stavljen poseban naglasak u ovom radu, koji se suočavaju s novim vrstama opterećenja i izazovima u pogledu stabilnosti napona i kvalitete električne energije. U radu se sagledava razlikuje li se dizajn transformatora koji se nalaze u prethodno opisanim uvjetima rada u odnosu na konvencionalne mrežne distributivne transformatore. Trenutno, Europska unija bilježi značajan porast instalirane snage iz DIE (decentraliziranih izvora energije), uz istovremeni rast instalacija sustava za pohranu energije (BESS) i e-mobilnosti. Projekcije su takve da se očekuje daljnji porast ovih tehnologija u nadolazećim godinama, što će dodatno mijenjati dinamiku opterećenja mreža. Iz tog razloga, potrebna su dodatna ulaganja i tehnička rješenja kako bi se osigurala stabilnost elektroenergetskog sustava i kvaliteta električne energije.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEVisokotemperaturni izolacijski sustavi u distributivnim transformatorima prema normama IEC 60076-14 i IEEE C57.154
Tajana Nižić and Vedrana Starčević Prebeg
U referatu je opisana i dana usporedba norme IEC 60076-14:2013 „Energetski transformatori - Dio 14: Transformatori uronjeni u tekućinu s ugrađenim visokotemperaturnim izolacijskim materijalima“ i IEEE norme C57.154-2022 „IEEE Standard for Liquid-Immersed Transformers Designed to Operate at Temperatures Above Conventional Limits Using HighTemperature Insulation Systems“. Obje norme daju i opisuju posebne zahtjeve za korištenje izolacijskih materijala više temperaturne klase ili kombinacije izolacije više temperaturne klase i klasične izolacije (105 °C), koja radi na temperaturama iznad konvencionalnih granica. Visokotemperaturni izolacijski sustavi se sastoje od izolacijske tekućine i čvrste izolacije, s obzirom da se tekućine mogu zamijeniti, a čvrsta izolacija ostaje, vijek trajanja transformatora određen je vijekom trajanja papira u izolaciji. Okruženje visoke temperature može ubrzati proces starenja izolacijskih materijala, što dovodi do mogućih kvarova. Visokotemperaturni izolacijski sustavi u transformatorima povećavaju njihovu trajnost i učinkovitost, čineći ih prikladnima za širi raspon primjena. Ovi izolacijski sustavi pomažu u osiguravanju pouzdanosti i dugovječnosti transformatora sprječavanjem propadanja izolacije na povišenim temperaturama.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEPrespojivi distributivni transformator s automatskom regulacijom pod opterećenjem
Josip Klimeš, Helena Peći and Matija Petranović
Distributivni transformatori s automatskom regulacijom napona pod opterećenjem (RDT) rade u sustavu s povećanim brojem distribuiranih izvora energije u mreži, koji dovode do porasta varijacija napona na niskonaponskoj strani mreže. S obzirom da u nekim elektroenergetskim sustavima, postoje dvije naponske razine na SN strani transformatora, pojavila se potreba za razvojem prespojivog distributivnog transformatora s automatskom regulacijom napona. Regulacija napona na SN strani odvija se sklopkom pod opterećenjem, za razliku od klasičnih distributivnih transformatora, dok se prespajanje naponskih razina odvija pomoću preklopke u beznaponskom stanju. Kako bi postojala mogućnost ugradnje prespojivih regulacijskih distributivnih transformatora u postojeće trafostanice, dizajn istih je potrebno prilagoditi tlocrtnim dimenzijama klasičnih distributivnih transformatora. Prespojivi distributivni transformatori s automatskom regulacijom napona pod opterećenjem opisani u ovom radu, dizajnirani su, proizvedeni i ispitani u skladu s grupom normi IEC 60076.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAutotransformatori za pokretanje električnih motora
Mario Jurković and Zlatko Grman
Autotransformator za pokretanje električnih motora je transformator u štednom spoju, pomoću kojeg se smanjuje struja pokretanja električnog motora. Primar autotransformatora se spaja na mrežu, a struja pokretanja se odabirom napona sekundara prilagodi mogućnostima mreže. Tijekom pokretanja, tj. u drugoj fazi pokretanja, serijski namot autotransformatora koristi se kao linearizirana prigušnica, zbog čega ima raspore u jezgri. Zbog zračnih raspora struja praznog hoda je visoka i omjer transformacije autotransformatora se razlikuje od omjera broja zavoja. U ovom radu opisan je autotransformator koji služi za pokretanje električnih motora te su objašnjene razlike u odnosu na autotransformator koji se koristi kao transformator snage.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEPRIMENA BIM METODOLOGIJE U PROJEKTOVANJU ELEKTRO VODOVA (APPLICATION OF BIM METHODOLOGY IN THE POWER LINE DESIGN)
Petar Dragić and Siniša Vučinić
Kroz rad se opisuje primena BIM (Building Information Modeling) metodologije koja predstavlja novi pristup u projektovanju objekata a koji za razliku od tradicionalnog pruža mogućnosti lakšeg deljenja informacija i praćenja stanja projekta od faze projektovanja, preko izgradnje do održavanja i upravljanja. Određene države Evrope kao i druge države sveta su već uvele obavezu primene ove metodologije na projektima koji se finansiraju od strane države i to u cilju boljeg praćenja stanja, veće transparentnosti, lakše komunikacije između različitih inženjerskih disciplina i veće učinkovitosti. U radu se objašnjavaju bazične stvari u vezi BIM-a kroz primer projekta nadzemnog elektro voda u cilju razumevanja i primene, te kako se može metodologija primeniti na projekte vodova nezavisno na naponski nivo. The paper describes the application of the BIM (Building Information Modeling) methodology, which represents a new approach in the design of buildings, which, unlike the traditional one, provides opportunities for easier sharing of information and monitoring the state of the project from the design phase, through construction to maintenance and management. Certain countries of Europe as well as other countries of the world have already introduced the obligation to apply this methodology on projects financed by the state, with the aim of better monitoring of the situation, greater transparency, easier communication between different engineering disciplines and greater efficiency. The paper explains the basics of BIM through an example of an overhead power line project for the purpose of understanding and application, and how the methodology can be applied to power line projects regardless of the voltage level.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTENormativni okviri za proizvodnju i izgradnju srednjenaponskih podmorskih kabela
Renato Ćućić, Kruno Trupinić, Ante Višić, Hrvoje Jelić, Anđelko Tunjić, Miroslav Pavelić and Stipe Klarić
U Europi i svijetu brzina uvođenja novih dizajna srednjenaponskih podmorskih kabela je visoka prvenstveno zbog zelene tranzicije odnosno intenzivnog razvoja pučinskih vjetroparkova. Osim toga potreba za uvođenjem suvremene izvedbe podmorskih kabela proizlazi i iz potrebe za zamjenom starih dotrajalih kabela položenih u vremenu elektrifikacije otoka. Značajnu ulogu u tome ima normizacija, obzirom da se tehnološki razvoj kabela implementira upravo kroz normizaciju. Suvremeni srednjenaponski podmorski kabeli u pravilu su trožilne izvedbe s ugrađenim jednim ili više optičkih kabela i fleksibilnim tvorničkim spojnicama koje omogućuju neprekinutu izradu potrebne duljine kabela. Stoga se i normativni okviri sastoje od okvira za energetski dio kabela i okvira za optički dio kabela. Tri ključna dokumenta su međunarodna norma IEC 63026:2019 Submarine power cables with extruded insulation and their accessories for rated voltages from 6 kV (Um = 7,2 kV) up to 60 kV (Um = 72,5 kV) – Test methods and requirements i CIGRE Tehnička brošura br. 722:2018 Recommendations for additional testing for submarine cables from 6kV (Um=7.2 kV) up to 60 kV (Um = 72.5 kV) za energetski dio kabela, te preporuka ITU-T G.976:2014 Test methods applicable to optical fibre submarine cable systems za optički dio kabela. U prvom dijelu referata dan je pregled normizacijskih dokumenata koji se koriste za srednjenaponske podmorske kabele. Drugi dio obrađuje propisana ispitivanja za dokazivanje sukladnosti kabela, kao što su tipska odnosno kvalifikacijska ispitivanja. Konačno, u trećem dijelu referata opisana su propisana ispitivanja za potrebe dokazivanja kontrole kvalitete tijekom i nakon proizvodnje, tijekom transporta i skladištenja te nakon polaganja podmorskog kabela, kao što su rutinska i ispitivanja na uzorcima, load out ispitivanja, te ispitivanja nakon polaganja kabela. Opisani postupci i procedure ispitivanja primijenjeni su u realizaciji projekta/projektne aktivnosti Zamjena i izgradnja srednjenaponskih podmorskih kabela koji se provodi u sklopu EU mehanizma za oporavak i otpornost i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Republike Hrvatske (NPOO).
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEIskustva pogona uzdužne diferencijalne zaštite u gradskoj kabelskoj SN mreži
Matija Babić, Marko Ištok, Ivan Ivkić and Dejan Šteković
Kabelska 35 kV mreža grada Vinkovci sastoji se od 4 transformatorske stanice 35/10 kV, koje su međusobno prstenasto povezane 35 kV kabelima, a iz nje je moguće radijalno napajati susjedne podmreže (Vukovar, Županja). Godine 2021. predmetna mreža opremljena je uzdužnom diferencijalnom zaštitom za sve kabelske dionice i prešla u režim rada u prstenu. U radu se opisuje tehničko rješenje, oprema i komunikacijsko povezivanje kojim je realizirana opisana funkcionalnost. Nadalje u radu su opisana iskustva u pogonu te usporedba postignutih poboljšanja sa sa očekivanim.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEPrimjena alata Power Path za analizu i optimizaciju uzdužnih profila dalekovoda
Siniša Vučinić, Deni Ćetković and Petar Dragić
Digitalizacija elektroenergetskog sektora sve više podupire korištenje specijaliziranih softverskih alata za optimizaciju i planiranje infrastrukture. U ovom radu istražuje se primjena alata za izradu uzdužnih profila i 3d modela dalekovoda, koji omogućuju preciznu analizu visinskih profila terena i zahtjeva prema važećim pravilnicima. Rad se bazira na rekonstrukciji postojećih 20 kV dalekovoda. Također su analizirani izazovi poput prilagodbe konfiguracije stupova i osiguranja adekvatne nosivosti u skladu s važećim normama. Prikazani rezultati i studije slučaja naglašavaju potencijal ovog alata u poboljšanju projektantskih procesa i optimizaciji investicija u elektroenergetsku infrastrukturu
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAnaliza utjecaja punjenja električnih automobila i buseva na distribucijske mreže u Gradu Rijeci
Deni Ćetković and Danijel Variola
Ovaj rad bavi se analizom utjecaja punjenja električnih automobila i autobusa na distribucijsku mrežu Grada Rijeke. Glavni dio rada posvećen je razradi prijedloga specifičnih profila vršne snage punjenja za različite vrste punionica u distribucijskoj mreži Elektroprimorja. U radu se predlažu profili za analizu utjecaja punjenja veće skupine osobnih vozila te se razmatra potencijalni prelazak svih osobnih vozila na električni pogon. Također, detaljno se analizira potencijalna mogućnost kompletnog prelaska javnog prijevoza na električne autobuse, pri čemu se razrađuje potencijalni profil punjenja autobusa gradskog i prigradskog prijevoza te njihov utjecaj na distribucijsku mrežu. U radu se sagledava potencijalni utjecaj pojave masovne elektromobilnosti na srednjenaponsku mrežu odnosno opterećenje glavnih 110/20 kV transformatora. Sagledava se i potencijalni utjecaj masovne pojave električnih vozila na primjeru niskonaponske mreže iz prigrada Rijeke. U radu se dodatno analizira i utjecaj jednofaznog punjenja električnih vozila na nesimetriju u niskonaponskoj mreži.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEUgradnja i puštanje u rad kompenzacijskih prigušnica u DP Elektroprimorje Rijeka
Igor Volarić, Ivan Crnković, Hrvoje Čop and Darko Kruljac
Ovaj referat obrađuje tehnički i operativni proces ugradnje te puštanja u rad kompenzacijskih prigušnica u trafostanicama TS 35/20 kV Gerovo i TS 20/0,4kV mHE Curak 1. Fokus je na opisu koraka implementacije, počevši od pripreme lokacije, preko transporta i montaže opreme, do testiranja i puštanja u rad. Problemi previsokih napona, koji su prepoznati kao rezultat kapacitivnih efekata kabelske mreže, potaknuli su potrebu za ugradnjom prigušnica radi stabilizacije naponskih prilika i smanjenja gubitaka u mreži. Proces ugradnje obuhvatio je niz tehničkih aktivnosti koje su osigurale uspješnu implementaciju prigušnica u elektroenergetski sustav i njihovu usklađenost s postojećom infrastrukturom. Posebna pažnja posvećena je pravilnoj integraciji opreme te usklađivanju s tehničkim i sigurnosnim standardima. Nakon završetka ugradnje, provedena su opsežna mjerenja za analizu utjecaja na mrežu. Usporedba rezultata prije i nakon ugradnje pokazala je značajno smanjenje previsokih napona, poboljšanje stabilnosti mreže i optimizaciju radnih uvjeta, što je potvrdilo učinkovitost provedenih zahvata. Ovaj rad naglašava važnost pažljive planifikacije i implementacije tehničkih rješenja u distribucijskim mrežama te demonstrira kako kompenzacijske prigušnice doprinose dugoročnoj pouzdanosti, stabilnosti i učinkovitosti sustava. Zaključuje se da su ovakvi projekti ključni za optimizaciju rada elektroenergetskog sustava i prilagodbu suvremenim izazovima distribucije energije.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEUpotreba obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju u TS 110/X i X/10(20) kV
Ivica Radetić
Inovativni proizvodi za fotonaponsku generaciju električne energije svakim danom daju sve šire mogućnosti u implementaciji na postojećim građevinama. Intenziviranjem njihove upotrebe, postavlja se pitanje sustavne ugradnje takvih sustava i u ključne napojne TS 110/X i X/10(20) kV u svrhu reduciranja vlastite potrošnje električne energije u predmetnim elektroenergetskim objektima. Geografsko područje Elektroprimorja Rijeka je pritom dobro pozicionirano u smislu insolacije i ostalih parametara i karakteristika koji jamče svrsishodnost ugradnje. Namjera je ovog referata obraditi ključne objekte Elektroprimorja s preliminarnim izračunima u vezi potencijalne generacije električne energije u svrhu smanjenja ili čak potpune eliminacije vlastite potrošnje iz energetske bilanse postrojenja. Analiziraju se usporedbe u odnosu na sadašnje pokazatelje vlastite potrošnje tih objekata. Daje se prijedlog spajanja, odnosno ugradnje tih sustava u postojeće pomoćne AC i DC sustave, te zaključak o sustavnom pristupu realizacije takvih projekata. Diskutira se o potencijalnoj implementaciji ovog rješenja na veće objekte u nadležnosti HEP-ODS-a te o pristupu i načinu rješavanja regulatornog statusa takve proizvodnje energije za zadovoljavanje potrebe vlastite potrošnje.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEMobilna ispitna stanica za energetske transformatore u nadležnosti HEP ODS-a
Ivica Radetić and Josip Žutolija
Elektroprimorje Rijeka sa svojom traforadionicom s funkcionalnom ispitnom stanicom ima dugogodišnju tradiciju samostalnog ispitivanja energetskih transformatora u nadležnosti. Kao nedostatak u modernim uvjetima pogona i održavanja transformatora možemo izdvojiti što je svaki transformator potrebno demontirati i dopremiti u ispitnu stanicu. Konstantni napredak u razvoju specijalističke dijagnostičke opreme za ispitivanje tehničkih i fizikalnih parametara energetskih transformatora već duže vrijeme rezultira sve većom minijaturizacijom, a istodobno sve većom funkcionalnošću predmetne opreme. Zbog toga se pristupilo nabavi opreme nove generacije koja je pogodna za terenski rad, te radnog vozila sa specijalnom prilagodbom za smještaj dobavljene opreme u svrhu. Time je u funkciju dovedena mobilna ispitna stanica za energetske transformatore u nadležnosti HEP ODS-a. Ovaj referat opisuje mobilnu ispitnu stanicu: prilagodbu samog vozila te način ugradnje opreme i radnog pulta operatera. Analiziraju se mogućnosti ugrađene opreme u dijagnostici i ispitivanju energetskog transformatora s konkretnim primjerima iz prakse. Daju se prijedlozi buduće nadogradnje, te zaključak o sustavnom praćenju pokazatelja tehnološkog zdravlja transformatora u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, pravilima održavanja HEP ODS-a i uputama proizvođača, uz diskusiju o periodici i načinu provedbe istih.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAnaliza nesimetrije kod projektiranja niskonaponskih mreža i utjecaj elektromobilnosti
Deni Ćetković, Igor Volaric, Siniša Vučinić and Renato Variola
Nesimetrija u niskonaponskim mrežama postaje sve izraženiji izazov, osobito zbog porasta broja punionica električnih vozila i solarnih elektrana priključenih na jednu fazu, što u određenim pogonskim uvjetima može izazvati značajnu nesimetriju. Rad se bavi teorijskom razradom uzroka nesimetrije te preciznom analizom kritičnih pogonskih trenutaka stvarnih mreža i usporedbom sa stvarnim mjerenjima. U radu se analizira pad napona po dubini mreže na najopterećenijem faznom vodiču. Analizira se i porast povratne struje na nul-vodiču kao posljedice nesimetričnog opterećenja što dovodi do porasta napona po dubini mreže na nul-vodiču te još izraženijeg pogoršanja naponskih prilika kod potrošača. U radu se također razmatraju potencijalni dodatni uzroci nesimetrije, osobito u slučaju priključka jednofaznih punionica električnih vozila, koje zbog nepredvidivih obrazaca punjenja i opterećenja pojedinih faza mogu uzrokovati dodatne probleme u slabim mrežama. Rad daje i dijagrame napona za različite slučajeve iz prakse.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAlgoritam za modeliranje i istovremenu optimizaciju na više naponskih razina distribucijske mreže
Deni Ćetković and Vitomir Komen
Ovaj rad predstavlja algoritam za modeliranje i optimizaciju distribucijskih mreža na više naponskih razina, uključujući modeliranje transformatore između razina. Modeliranje mreže s više naponskih razina za potrebe optimizacije predstavlja značajan iskorak u odnosu na dosadašnje znanstvene metode koje razmatraju samo jednu naponsku razinu. Rad nudi rješenja za optimizaciju mreže s distribuiranim izvorima, kondenzatorskim baterijama, prigušnicama i drugim ključnim elementima distribucijskog sustava. Polazišna ideja rada temelji se na pretpostavci da razmatranje utjecaja ovih elemenata na tehničke značajke više naponskih razina može značajno unaprijediti performanse mreže u odnosu na pristupe ograničene na jednu razinu. Predložena metoda omogućuje optimizaciju različitih funkcija cilja te je demonstriran na dva primjera. U prvom primjeru optimiziraju se pozicije, snage i faktori snage distribuiranih izvora, zajedno s kondenzatorskim baterijama, u mreži s 20 kV i NN dijelom. Drugi primjer prikazuje optimizaciju faktora snage distribuiranih izvora te pozicija i snaga prigušnica za poboljšanje naponskog profila u 35 kV i 20 kV mreži. Osim rješavanja specifičnih problema, rad pokazuje da model predstavlja polazišnu osnovu za širok spektar drugih primjena. Primjerice, model se može koristiti za optimizaciju presjeka distribucijskih vodova radi smanjenja potrebe za budućim rekonstrukcijama mreže, optimizaciju nazivne snage transformatora između naponskih razina kako bi se smanjili gubici, te za analizu utjecaja integracije infrastrukture za punjenje električnih vozila na distribucijsku mrežu.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAOptimizacijski algoritam za tehnoekonomski odabir između sanacije NN mreže regulatorom napona ili kabliranjem
Deni Ćetković, Siniša Vučinić and David Vozila
U ovom radu predstavljen je tehnoekonomski optimizacijski algoritam koji su razvili autori, s ciljem odabira između ugradnje regulatora napona i kabliranja dijelova mreže kao rješenja za sanaciju naponskih prilika na niskonaponskim izvodima. Algoritam se sastoji od dva glavna dijela. Prvi dio sadrži poboljšano rješenje za traženje najoptimalnije pozicije regulatora napona, odnosno predlaže točnu udaljenost u metrima od trafostanice, što predstavlja iskorak u odnosu na dosadašnja rješenja gdje se regulator postavljao u neki od modeliranih čvorova mreže čime je optimalna pozicija bila limitirana čvorovima. Drugi dio algoritma fokusira se na optimizaciju i odabir dionica za kabliranje, s ciljem povratka napona unutar propisanih granica uz minimalne troškove. Na kraju, algoritam generira dva rješenja za sanaciju naponskih prilika – jedno s ugradnjom regulatora napona, a drugo s kabliranjem – te pruža podatke o njihovim ukupnim troškovima. Usporedbom troškova za oba rješenja moguće je odabrati najisplativiji način za rješavanje problema naponskih prilika u distribucijskoj mreži odnosno odabrati između regulatora napona i kabliranja. Algoritam je demonstriran na nekoliko primjera niskonaponskih izvoda.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEUpravljanje kvalitetom električne energije u Elektri Vinkovci
Danijel Dobutović, Matija Babić and Ivan Musić
Trendovi razvoja distributivnih mreža nameću nove zahtjeve za planiranje, izgradnju, priključenje distribuiranih izvora, vođenje i održavanje istih. Značajan dio potrebnih podataka za analizu dostupan je kroz sustav za kontrolu kvalitete el. energije. U Elektri Vinkovci razvijen je model suradnje jedinica kojim se osigurava da svi zainteresirani sudionici poslovnih procesa imaju pristup podacima iz sustava za kontrolu kvalitete el. energije.
Odbor: SO2 KVALITETA ELEKTRIČNE ENERGIJE I ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOSTJačanje kibernetičke sigurnosti u sektoru elektroenergetike kroz integraciju informacija o prijetnjama
Tamara Hadjina, Ivan Cindrić and Hrvoje Keserica
The convergence of IT and OT environments presents unique challenges and opportunities for cybersecurity, particularly in industries managing critical infrastructures. This work addresses these challenges by focusing on the integration of OT security solutions with existing Security Operation Centers (SOCs), aiming to standardize and normalize data to enable seamless aggregation and exchange of threat intelligence. Current limitations in data correlation, intelligence ingestion, and manual threat hunting are mitigated by introducing advanced data processing mechanisms and automation. The proposed solution emphasizes enhanced cross-correlation between IT and OT threat intelligence, leveraging enriched data with contextual information such as domain ownership, hosting details, IP reputation, and activity status. By standardizing data structures and expanding data sources, the system facilitates efficient detection, analysis, and response to security incidents across multiple clients and industry verticals. Additionally, the integration of aggregation platforms allows for real-time, cross-client insights, enabling information sharing in both human- and machine-readable formats. This approach transforms isolated data monitoring into a comprehensive framework for collaborative threat intelligence and response. By advancing data enrichment, correlation, and normalization processes, the initiative fosters timely and effective mitigation of cyber threats, enhancing security operations across diverse environments. The paper outlines the design and implementation of these improvements, demonstrating their impact on modern SOC capabilities.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJERješenje napajanja lučkih terminala u luci Rijeka
Danijel Variola, Andreja Vrh Mavrić and Goran Grgurić
DP Elektroprimorje Rijeka uspješno završava dugogodišnji projekt „Program Rijeka“ koji obuhvaća izgradnju pet trafostanica 110/20 kV i prijelaz na 20 kV naponski nivo, čime je ostvareno značajno unapređenje elektroenergetske mreže. Ovaj strateški projekt omogućio je stvaranje tehničkih uvjeta za priključenje kupaca sa značajnijim priključnim snagama, čime se podupire razvoj poslovnog sektora i industrije u regiji. Višegodišnje i kontinuirano planiranje razvoja elektroenergetske mreže provedeno je uzimajući u obzir da je riječ o području koje ima sve prostorne predispozicije za razvoj lučkih i prometnih terminala. Time su već u trenutku zahtjeva za priključenje kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u Luci Rijeka, s priključnom snagom od 10 MW, bili osigurani svi tehnički uvjeti priključenja. Također, stvoreni su uvjeti i za priključenje budućih značajnih kupaca, uključujući terminal Zagrebačke obale II. faza priključne snage 10 MW, dva uređaja za napajanje brodova električnom energijom s kopna priključnih snaga 10 MW i 7,5 MW, Praškog pristaništa s priključnom snagom 2 MW, te kontejnerskog terminala Jadranska vrata s priključnom snagom 2,5 MW. Rezultati ovakvog planiranja potvrđuju prednosti prijelaza na 20 kV naponski nivo. Takav pristup stvara povoljno okruženje za buduće investicije, potiče razvoj poslovnog sektora, povećava privlačnost regije za investitore i doprinosi jačanju lokalne ekonomije kroz učinkovito korištenje resursa i infrastrukture.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAPRIMJENA SW DEGIS MOBILNE APLIKACIJE - DOPRINOS DIGITALIZACIJI POSLOVNIH PROCESA HEP ODS-a
Boris Kostanarević, Nardi Nardelli, Dražen Šimić and Zdravko Jadrijev
Digitalizacija predstavlja stalno i sustavno korištenje digitalnih tehnologija u cilju ubrzanja i poboljšanja poslovnih procesa. Prema podacima IMD instituta (International Institute for Management Development Lausanne Švicarska) za 2023 godinu Hrvatska po digitalnoj konkurentnosti unutar Europske Unije zauzima 23 mjesto od 27 članica EU-a. Uvođenje SW DeGIS mobilne aplikacije označava postupno integriranje digitalne tehnologije i digitalnih vještina u poslovanje HEP ODS-a.Aplikacija je namijenjena pregledu i održavanju podataka iz DEGIS baze na terenu putem mobilnih uređaja. Svrha ovog referata je prikazati proces digitaliziranog poslovnog procesa snimanja SN i NN mreže na terenu koje uključuje: plan održavanja mreže, kreiranje radnog naloga, prikupljanje podataka na terenu, slanje podataka prema DeGIS TM aplikaciji, prijenos podataka u SW bazu i verifikacija podataka u SW DeGIS bazu.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJARazmjena podataka između operatora distribucijskog sustava i korisnika mjernih podataka
Marin Bošković, Igor Žarkić, Marko Mamić, Mario Špoljarić and Markus Medić
U ovom radu analiziran je postojeći model razmjene podataka između operatora distribucijskog sustava i korisnika mjernih podataka u Hrvatskoj, s naglaskom na ključne aspekte poput organizacije sustava, tehnologija koje se koriste te izazova u osiguravanju učinkovitosti i sigurnosti razmjene podataka. Prikazan je način funkcioniranja sustava temeljenog na centraliziranom prikupljanju i distribuciji podataka, uz analizu izazova povezanih s točnošću, pouzdanošću i dostupnošću podataka korisnicima. Također su istaknuti problemi povezani s prilagodbom postojećeg sustava sve većim zahtjevima digitalizacije i transparentnosti u radu s podacima. U drugom dijelu rada detaljno su predstavljeni standardi koji se primjenjuju u Europskoj uniji, poput CIM-a, EDIFACT-a i EBIX-a, te njihova uloga u unaprjeđenju učinkovitosti razmjene podataka i povećanju transparentnosti na tržištu električne energije. Naglasak je stavljen na potrebu prilagodbe hrvatskog sustava međunarodnim standardima kako bi se zadovoljile rastuće potrebe korisnika. Uz to, analizirane su tehničke prednosti uvođenja standardiziranih protokola u hrvatski sustav razmjene podataka. Zaključno, rad razmatra nužnost prilagodbe razmjene podataka novim tržišnim sudionicima, poput energetskih zajednica, aktivnih kupaca i agregatora, koji svojim sudjelovanjem mijenjaju postojeće modele upravljanja i distribucije energije. Predložena su rješenja koja uključuju digitalizaciju procesa, širu primjenu standarda, integraciju naprednih brojila te prilagodbu sustava za podršku fleksibilnim tržišnim modelima. Ove prilagodbe ključne su za uspješnu energetsku tranziciju i učinkovito upravljanje elektroenergetskim sustavom.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAIzračun vršne radne snage i prekomjerne jalove energije za vrijeme pružanja pomoćne usluge
Goran Kolaić and Danijela Žaja
Na temelju Članaka 83. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, jasno su definirani izuzeci koji se odnose na obračun naknade za korištenje elektroenergetske mreže kada se pružaju pomoćne usluge. Ove odredbe su usmjerene na specifične situacije u kojima korisnici mreže djeluju po uputama operatora sustava, a osobito se fokusiraju na regulaciju napona, jalove energije i povećanje radne snage. Kada korisnici mreže pružaju pomoćne usluge za regulaciju napona i jalove snage prema nalogu operatora sustava, višak jalove energije koja se generira u tom razdoblju ne ulazi u obračun tarifnog elementa za prekomjernu jalovu energiju. Ova mjera ima za cilj motivirati korisnike da sudjeluju u stabilizaciji mreže, bez straha od financijskih sankcija zbog povećane jalove energije koja nastaje njihovim angažmanom. Također, kada korisnici mreže povećaju radnu snagu prema uputama operatora sustava, to povećanje nije uključeno u obračun vršne radne snage. Ova odredba omogućuje fleksibilniju suradnju između operatora sustava i korisnika mreže, olakšavajući upravljanje vršnim opterećenjima bez dodatnih financijskih troškova za korisnike. Ovi izuzeci su osmišljeni kako bi se postigla ravnoteža između tehničkih zahtjeva mreže i financijskih obveza korisnika, čime se osigurava učinkovitije funkcioniranje elektroenergetskog sustava. U praksi, ovakve odredbe potiču korisnike mreže na aktivno sudjelovanje u pružanju pomoćnih usluga, istovremeno smanjujući njihov financijski rizik, što sveukupno doprinosi stabilnosti i održivosti elektroenergetskog sustava. Primjenom ovih odredbi, operatori sustava i korisnici mreže zajednički osiguravaju pouzdanost opskrbe energijom, što je ključno za razvoj modernog tržišta električne energije.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAIzračun zajedničke vršne radne snage za korisnike mreže koji se napajaju preko oba operatora sustava
Goran Kolaic and Danijela Žaja
Na temelju Članaka 78. Pravilnika o općim uvjetima korištenja mreže i opskrbe električnom energijom, uspostavlja se obveza suradnje između operatora distribucijskog sustava i operatora prijenosnog sustava u situacijama kada krajnji korisnici ili operatori skladišta energije na istoj lokaciji koriste više obračunskih mjernih mjesta. Ova suradnja podrazumijeva razmjenu podataka o mjernim točkama potrebnih za točno utvrđivanje vršne radne snage. Glavni cilj je osigurati točan obračun vršne radne snage kada su u isto vrijeme aktivne različite mreže (prijenosna i distribucijska) na jednoj lokaciji. Operatori distribucijskog i prijenosnog sustava imaju obvezu osigurati transparentnu i pravovremenu razmjenu podataka, čime se smanjuje rizik od dvostrukog obračuna ili neusklađenosti u mjerenju. Ova obveza je posebno važna u tehnološkim sustavima s visokom razinom integracije, poput elektrovuče, velikih industrijskih postrojenja ili skladišta energije. Praktična primjena ove odredbe osigurava pravednost u obračunu, jer se ukupna vršna radna snaga temelji na točnim podacima iz obje mreže. Razmjena informacija doprinosi učinkovitoj suradnji između različitih operatora i podržava cjelokupnu stabilnost elektroenergetskog sustava. Ovaj članak naglašava važnost integracije i koordinacije u složenim energetskim sustavima, a njegovom provedbom omogućuje se pouzdana i točna alokacija troškova korisnicima, uz ispunjavanje regulatornih zahtjeva. Time se postiže ravnoteža između tehničke izvedivosti i pravne jasnoće u regulaciji elektroenergetskog sektora.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJADijeljenje energije u praksi - implementacija prvih energetskih zajednica u Republici Hrvatskoj
Danijela Žaja and Goran Kolaić
Tijekom 2024. godine su u Republici Hrvatskoj registrirane prve energetske zajednice građana, nakon čega je započeo izazovan put definiranja procesa i procedura, ugovornih odnosa te sadržaja i formata tržišnih poruka kako bi dijeljenje energije putem energetskih zajednica zaživjelo u praksi. HEP ODS ima ključnu ulogu u projektu implementacije energetskih zajednica građana koja prvenstveno uključuje digitalizaciju i automatizaciju ključnih procesa vezanih uz prijavu, razmjenu podataka te upravljanje energetskim zajednicama. U radu su detaljno opisani pravni i tehnički okviri za uključivanje energetskih zajednica, digitalizacija procesa prijave, odjave i izmjene udjela članova energetskih zajednica te razmjena podataka o potrošnji i proizvodnji energije između zajednica, operatora i opskrbljivača. Zaključno u radu je analizirano dijeljenje energije u energetskim zajednicama građana uz primjenu različitih principa i shema dijeljenja.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJASustav izoliranih sabirnica za povezivanje opreme na niskom naponu
Ivan Pavošević, Robert Špoljarić, Renato Funjak, Renato Ćućić and Željko Sokodić
U cijelom svijetu postoji tendencija rasta standarda i kupovne moći građana koju pokreće rast gospodarstva u prvom redu zasnovan na novim tehnologijama. Shodno tome, raste i potreba za novom električnom infrastrukturom, a cijena rada i intelektualnih usluga konstantno se povećava. Sustav izoliranih fleksibilnih sabirnica za povezivanje opreme na niskom naponu je patentirano, ispitano i certificirano rješenje koje zbog svoje prilagodljivosti i brzine ugradnje ima niz prednosti pred drugim tehnologijama kao što su kabelske veze i šinski razvodi. Vodljivi dio fleksibilnih sabirnica izrađuje se od pletenica načinjenih od tankih pobakrenih aluminijskih vodiča u kvadratnom presjeku čime se postiže optimalni omjer strujne provodljivosti, cijene i težine vodiča. Izolacijski dio fleksibilnih sabirnica ima svojstva samogasivosti (ispitano prema normi HRN EN IEC 60695-2), niske emisije dima prilikom gorenja (ispitano prema normi HRN EN 61034-2) te je bezhalogen (ispitano prema normi IEC 60754-1 i IEC 62821-2). Nosači sustava ispitani su i certificirani na struje kratkog spoja efektivne vrijednosti 67 kA, odnosno vršne vrijednosti 147 kA. Sabirnice se po potrebi skraćuju na potrebnu duljinu i povezuju na priključke niskonaponske opreme pomoću stezaljki načinjenih od nemagnetskog materijala. U prvom dijelu referata dan je pregled sustava i usporedba sa drugim tehnologijama povezivanja opreme na niskom naponu. Drugi dio obrađuje pojedinačne dijelove sustava te njihovu usklađenost sa relevantnim međunarodnim normama. Tehnički se detaljno obrađuju utjecaji okoliša i električkih veličina na ponašanje sustava. Ističu se i razlozi zbog kojih sustav nije podložan europskoj CPR regulativi za kabele koju pokriva norma HRN EN 50575. Konačno, u trećem dijelu referata navode se praktični primjeri ugradnje sustava.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEKorelacija meteoroloških uvjeta i distribucijskog sustava analizom mjerenja s vremenskom oznakom
Kristijan Frano Ćavar, Branimir Gabrić and Ivan Periša
U ovom radu istražujemo utjecaj meteoroloških uvjeta na distribucijski sustav, s posebnim naglaskom na promjene u dijagramima opterećenja. S obzirom na sve veći udio obnovljivih izvora u energetskoj mreži, ključno je razumjeti kako varijacije u meteorološkim uvjetima mogu utjecati na rad distribucijskog sustava. Za analizu koristimo mjerenja prikupljena iz distribucijske mreže i meteoroloških postaja (MJERinfo platforma), a putem različitih vizualizacija prikazujemo kako faktori poput temperature, vjetra i insolacije utječu na ponašanje mreže, odnosno na opterećenje sustava i potrošnju energije. Korištenjem vremenskih serija podataka dajemo uvid u bolje razumijevanje dinamičkih promjena u mreži koje proizlaze iz energetske tranzicije i integracije obnovljivih izvora, čime pružamo važne smjernice za optimizaciju upravljanja distribucijskom infrastrukturom u uvjetima sve veće primjene održivih izvora energije.
Odbor: SO7 DISTRIBUCIJSKI SUSTAV I OKOLIŠAktualnosti vezane uz električne rasklopne uređaje koji sadržavaju sumporov heksafluorid
Dinko Hrkec
HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. korisnik je većeg broja električnih rasklopnih uređaja punjenih fluoriranim stakleničkim plinom, konkretno sumporovim heksafluoridom kemijske oznake SF6. Sumporov heksafluorid je plin bez boje i mirisa, 6 puta teži od zraka, nezapaljiv i netoksičan. Vrlo je kemijski inertan te praktično ne postoji nikakva kemijska reakcija u kojoj sudjeluje. Zbog puno veće dielektrične otpornosti nego što je ona zraka ili dušika, u velikoj mjeri se koristi u elektroindustriji kao plinski dielektrični medij za visokonaponske prekidače, rasklopne uređaje i drugu električnu opremu. Primjena plina SF6 omogućila je značajno smanjenje dimenzija električnih postrojenja, a plinom izolirana postrojenja su mnogo otpornija na utjecaje zagađenja i klimatske utjecaje. Iako je po pitanju dielektričnih svojstava plin SF6 jako povoljan, s ekološkog aspekta je izuzetno nepovoljan. Međunarodni odbor za klimatske promjene je ocijenio plin SF6 kao najpotentniji staklenički plin s potencijalom globalnog zatopljenja 22000 puta većim od potencijala CO2, gledano u periodu od 100 godina. Ovaj rad daje pregled aktualnosti na temu električnih rasklopnih uređaja koji sadrže plin SF6, posebno nakon donošenja nove Uredbe (EU) 573/2024. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014. Uredbom su pred proizvođače, servisere i korisnike električnih rasklopnih uređaja stavljene određene obveze te rokovi za usklađenje s odredbama. U radu će se posebno sagledati dijelovi Uredbe i ostalih primjenjivih propisa s izravnim reperkusijama na održavanje postojećih električnih rasklopnih uređaja koji sadrže plin SF6, njihovo isključenje iz uporabe te nabavu novih električnih rasklopnih uređaja.
Odbor: SO7 DISTRIBUCIJSKI SUSTAV I OKOLIŠRazvijanje metoda za analizu podataka kako bi se omogućila brza reakcija na promjene u potrošnji i kvarove
Ivica Penić, Goran Kolaić and Ivica Hadjina
U radu se predstavlja razvoj i implementacija inovativnih metoda za analizu podataka u s ciljem smanjenja netehničkih gubitaka u mrežama. Fokus je na detekciji promjena u potrošnji električne energije i pravovremenoj identifikaciji kvarova kako bi se minimizirale posljedice na pouzdanost i kvalitetu opskrbe. Korištenjem naprednih algoritama za obradu velikih količina podataka, sustav omogućava detekciju anomalija te generira preporuke za operativne odluke. U radu su opisane metode koje su prilagođene za primjenu u distribuiranim energetskim sustavima. Predstavljeni su rezultati implementacije ovih metoda u pilot-projektu netehničkih gubitaka u HEP ODS-u u stvarnim uvjetima, pri čemu su analizirani podaci iz pametnih brojila, podaci o očitanjima brojila. Algoritmi omogućavaju agregaciju podataka te otkrivanje nepravilnosti u obrascima potrošnje te lociranje kvarova i nepravilnosti na obračunskim mjernim mjestima. Uvođenjem ovakvog pristupa moguće je ostvariti značajne uštede u operativnom otkrivanju anomalija u potrošnji te smanjenju netehničkih gubitaka. Zaključno, rad doprinosi razvoju pametnih elektroenergetskih mreža kroz pružanje naprednih alata za podršku operativnom donošenju odluka, ističući važnost digitalizacije i analitike podataka kao ključnih čimbenika energetske tranzicije.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJANapredno brojilo i fleksibilnost
Ivica Hadjina, Ivan Dizdar and Vedran Nakić
Digitalna transformacija i uspostava napredne mreže nije moguća bez mjernih podataka pohranjenih u naprednom brojilu čija je vrijednost izravno proporcionalna vremenu raspoloživosti za različite slučajeve korištenja. Integracija obnovljivih izvora energije i novih tržišnih sudionika poput agregatora, energetskih zajednica i aktivnih kupaca postavlja sve veće zahtjeve na napredna brojila. U radu je dan pregled generičkih pridruženih profila koji trebaju omogućiti interoperabilnost i kompatibilnost naprednih brojila za različite slučajeve korištenja, uključujući i podršku fleksibilnosti. Uz uvid u današnje mogućnosti i sučelja naprednih brojila kao i skupove raspoloživih mjernih podataka i događaja, odvojeno za izravna mjerenja u kućanstvima i sitnom poduzetništvu i za poluizravna/neizravna mjerenja u industrijskim postrojenjima, navedeni su primjeri mogućih proširenja naprednog brojila pomoću poboljšanih komunikacijskih i rubnih modula kako bi se omogućila fleksibilnost aktivnih kupaca.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJANove tarifne strukture za distribuciju električne energije
Iva Đeri Tolić, Zdravko Lipošćak, Tomislav Klišanin and Ivana Rendulić
Iznalaženjem novih tarifnih struktura za distribuciju električne energije nastoji se postići pravednija raspodjela troškova među korisnicima distribucijske mreže. Uvođenjem novih tarifnih elemenata, kao što su obračun priključne snage i snage proizvodnje energije, moguće je postići pravedniji i efikasniji sistem naplate koji bolje odražava stvarne potrebe i korištenje distribucijske mreže. Obračun priključne snage temelji se na maksimalnoj snazi koja je potrebna za povezivanje korisnika na mrežu, čime se omogućava da se troškovi distribucije ravnomjernije raspodjele među korisnicima prema njihovim stvarnim kapacitetima i potrebama. Obračun snage proizvodnje energije omogućava da i korisnici mreže s vlastitim proizvodnim kapacitetima pravednije doprinose u podmirenju troškova distribucije energije. U radu je opisano i nekoliko primjera definiranja novih tarifnih struktura u zemljama članicama Europske unije, gdje su novi tarifni modeli osmišljeni kako bi podržali energetski efikasnije ponašanje potrošača i ujedno olakšali integraciju obnovljivih izvora energije. Novi tarifni modeli trebaju poticati i upotrebu fleksibilnih tarifa, čime korisnici mogu bolje upravljati svojim troškovima, birajući optimalne termine za potrošnju i proizvodnju energije. Promjene u tarifnoj strukturi doprinose održivijem i uravnoteženom razvoju energetskog sustava, smanjujući pritisak na infrastrukturu i potičući korisnike da postanu aktivniji učesnici u energetskoj tranziciji.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAUtjecaji zahtjeva europske energetske regulative na razvoj distribucijske mreže
Zdravko Lipošćak, Goran Strmečki and Tomislav Klišanin
Europska energetska regulativa, posebno kroz pakete poput Clean Energy for All Europeans i Fit for 55, značajno utječe na razvoj distribucijske mreže. Ciljevi dekarbonizacije, povećanja energetske učinkovitosti i integracije obnovljivih izvora energije zahtijevaju prilagodbu postojeće infrastrukture. Distribucijske mreže moraju postati fleksibilnije i digitalizirane kako bi podržale dvosmjerni tok energije i omogućile aktivnu ulogu korisnika mreže. Uvođenje pametnih brojila, naprednih sustava upravljanja i skladištenja energije ključno je za usklađivanje s europskim direktivama. Također, potrebna su znatna ulaganja u mrežnu otpornost i sigurnost kako bi se omogućila stabilna integracija decentraliziranih izvora. U konačnici, regulativa potiče modernizaciju distribucijske mreže na troškovno učinkovit način, čime se osigurava održivost i pouzdanost opskrbe u skladu s ciljevima zelene tranzicije.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAUtjecaj ESG Regulativa na poslovanje operatora distribucijskih sustava električne energije
Lidija Pecotić, Ivana Rendulić and Zdravko Lipošćak
Isticanjem važnosti održivog i društveno odgovornog poslovanja, ESG regulative (Environmental, Social, and Governance) postale su značajne za oblikovanje poslovanja operatora distribucijskih sustava električne energije. Ove regulative zahtijevaju detaljno izvještavanje o okolišnim, društvenim i upravljačkim utjecajima, naglašavajući važnost transparentnosti, odgovornosti i dugoročnih ciljeva održivosti. U ovom kontekstu, implementacija CSRD Direktive i ESRS standarda postaje nužna kako bi se osigurala usklađenost s europskim zakonodavstvom i jačala konkurentnost sektora. Nova regulativa ne zahtjeva smo izvještavanje nego i dugoročnu integraciju održivosti u sve aspekte poslovanja za što je nužna otvorenost prema promjena i agilniji pristup implementaciji održivih ciljeva. S obzirom na ciljeve CSRD Direktive i ESRS standarda, operatori distribucijskog sustava teže unaprijediti svoju infrastrukturu, smanjiti emisije i osigurati bolje upravljanje energijom, čime doprinose globalnim ciljevima održivosti i energetske učinkovitosti.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAElaborati procjene postojećeg stanja i prijedlog sanacije DV 35 kV - metodologija, alati i iskustva
Kristijan Stublić, Robert Matoković and Darko Vranić
Postojeća 35 kV mreža u vlasništvu HEP ODS-a je izgrađena je 60-tih i 70- tih godina 20-og stoljeća. Kako je procjenjeni životni vijek distributivne mreže 50 - 60 godina, većina tih vodova je pri kraju životnog vijeka. Za mnoge od tih vodova nedostaje tehnička dokumentacija, te vlasnik nije imao pravi uvid u stvarno stanje vodova. Pregledi dalekovoda provode se od strane elektro i građevinskog inženjera, uz pomoć lokalnih djelatnika HEP-a. Snimanje stupnih mjesta provodi se pristupanjem svakom stupnom mjestu, te snimanjem pomoću drona na nepristupačnim dijelovima voda. Dokumentira se postojeće stanje konstrukcije stupa, stanje temelja, izolacije, te ovjesne opreme i užadi. Nakon pregleda voda radi se elaborat postojećeg stanja kroz koji se daje stručno mišljenje i prijedlog sanacije voda, kojim se produljuje životni vijek postojećčg dalekovoda. Radnje: - Prikupljanje podataka o vodu (podloge iz GIS-a nadležne Elektre, arhivski projekti dalekovoda) - Terenski očevid dalekovoda (fotografiranje i snimanje dronom) - Izrada elaborata stanja voda, uz prijedlog sanacije U referatu/prezentaciji je prikazana gore navedena procedura na konkretnim primjerima iz prakse.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEISKUSTVA U PROJEKTIRANJU I UGRADNJI VISOKOTEMPERATURNIH NISKOPROVJESNIH (HTLS) VODIČA NA DALEKOVODIMA 35 kV
Zvonimir Zorić, Nino Vrandečić, Dinko Markoljević and Stipe Klarić
Zbog intenzivnog razvoja turizma ili izgradnje novih izvora električne energije u mreži HEP ODS-a (solarne/vjetro/biomasa elektrane…) došlo je pojave povećanih zahtjeva za prijenosnom moći preko postojećih 35 kV dalekovoda. Kao jedno od rješenja za povećanje prijenosne moći na predmetnim dalekovodima profilirala se ugradnja visokotemperaturnih niskoprovjesnih(HTLS – High Temperature Low Sag) vodiča. Zamjenom klasičnih Al/Č vodiča novim HTLS vodičima omogućuje se, zbog veće dozvoljene struje kroz HTLS vodič, povećan prijenos električne energije. Zbog tehnoloških i konstrukcijskih specifičnosti HTLS vodiča moguće je ostvariti niže provjese kod visokih temperatura vodiča koji se pojavljuju pri povećanim/vršnim opterećenjima dalekovoda. Uz pravilan odabir tipa i presjeka HTLS vodiča, odgovarajućeg maksimalog radnog naprezanja istog, moguće je postići, uz već spomenutu povećanu prijenosnu moć dalekovoda, ne ugrožavanje sigurnosnih visina i statike postojećih stupova dalekovoda. Referatom/prezentacijom sumirana je problematika na koju se nailazilo pri izradi projekata revitalizacije postojećih 35 kV dalekovoda u mreži HEP-ODS-a kojima se predviđala zamjena postojećih Al/Č vodiča različitim tipovima HTLS vodiča (ACCC – Aluminium Composite Core Conductor, ACFR – Aluminium Conductor Fiber Reinforced).
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTETECHNICAL SOLUTION OF SUBSTATION FACILITY 10(20) KV FOR SOLAR PLANT CONNECTION IN ELEKTROSLAVONIJA OSIJEK AREA
Marija Ivanković and Monika Labak
The solar plant technology is progressing every day, and number of investors that require connection on the power grid is getting bigger. Every solar plant connection on the power grid, no matter how small or big that plant is, represents a burden to the system, and solution is needed by which the solar plants can be integrated into the power grid with no disturbance to other users. The solution is a substation facility which has integrated system of management, protection and monitoring in order to completely eliminate or minimize any impact on the power grid. Information that needs to be processed through the remote control system includes device management, device position signaling, alarm signaling, measurements and functional testing of the remote control system.
Odbor: SO5 RAZVOJ DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVAVještačenje uzroka požara u sudskim postupcima
Nenad Papić
U predavanju gornjeg naslova prezentirao bih nekoliko zanimljivih slučajeva vještačenja uzroka požara u objektima na kojima sam radio kao vještak u MUPu, a u kojima je kao stranka na parničnom postupku na sudu bio HEP-ODS. Prezentirao bih dva slučaja vještačenja, prvi slučaj je požar u pomoćnom objektu koji je vjerojatno bio uzrokovan kvarom na priključnom kabelu, a drugi je požar u stambenom objektu vjerojatno uzrokovan kvarom u priključnom ormariću. Predmet sporova oko naknade štete obično su tužbe oštećenih protiv HEPa, a uključena su i osiguranja kao stranke u postupku.
Odbor: SO1 MREŽNE KOMPONENTEAnaliza naponski prilika u 20kV mreži TS 35/20kV Gerovo i TS 20/0,4kV mHE Curak 1
Josip Žutolija
U distribucijskoj elektroenergetskoj mreži na području Gorskog kotara prisutan je problem previsokih napona. Relativno mala potrošnja, kao i ugradnja sve većeg broja kabela, doveli su do povećane prisutnosti kapacitivne reaktivne energije, što je rezultiralo previsokim naponima. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja u razdobljima niske potrošnje električne energije, kada višak kapacitivne reaktivne energije uzrokuje dodatno podizanje napona iznad dopuštenih granica. Predmet analize u ovom radu je ugradnja kompenzacijskih prigušnica u transformatorskim stanicama TS 35/20 kV Gerovo i TS 20/0,4 kV mHE Curak 1. Cilj rada je analizirati rezultate nakon njihove ugradnje te ocijeniti njihov utjecaj na regulaciju napona u mreži. Kroz analizu prije i poslije implementacije predmetnih prigušnica, ispitat će se učinkovitost smanjenja kapacitivne reaktivne energije i stabilizacije naponskih prilika. Također, posebna pažnja posvetit će se utvrđivanju mogućih nuspojava i daljnjih optimizacija sustava.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEMETODA PRIMJENE DIFERENCIJALNE ZAŠTITE FREKVENCIJE
Zdravko Matišić and Dubravko Franković
Napredak u novim tehnologijama, smanjenje emisije CO2 i rastuća potražnja za energijom uzrokuju povećanje udjela obnovljivih izvora energije. U distribucijskim mrežama sve veći broj distribuiranih generatora (DG-ova) čini zaštitu mreže složenom i zahtjevnom. Jedan od zahtjeva na distribuiranu proizvodnji je aktivno sudjelovanje u očuvanju frekvencije i napona sustava, što je onemogućeno ako se distribuirani izvor isključi i odvoji od mreže. Implementacijom novih algoritama i tehnika može se izbjeći zaštita od lažnog isključivanje. Ovaj rad predstavlja novi zaštitni sustav temeljen na diferencijalu frekvencije. U ovom radu prikazana je izvedivost algoritma putem numeričke analize mrežnih događaja i laboratorijskog testiranja koji oponašaju stvarne vrijednosti događaja u mreži. Rezultati testiranja pokazuju da je algoritam otporan na lažno isključivanje za događaje koji nisu izoliranja te pouzdaniji od konvencionalnih metoda u otkrivanju izoliranosti.
Odbor: SO3 VOĐENJE, ZAŠTITA, PROCESNA INFORMATIKA I TELEKOMUNIKACIJEVODIK - ENERGIJA BUDUĆNOSTI
Ante Višić, Kruno Trupinić, Marijo Brkić and Renato Ćućić
Jedan od najvećih izazova trenutno je kako se efikasno boriti protiv klimatskih promjena. Rješenje leži u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Vodik ima veliki potencijal da bude dio rješenja. Vodik je najčišće gorivo koje je ekološki prihvatljivo. Ima golemi potencijal da u budućnosti zadovolji većinu svjetskih energetskih potreba, čime bi zamijenio trenutnu infrastrukturu baziranu na fosilnom gorivu. Očekuje se da će riješiti problem nedostatka energije u bliskoj budućnosti, pogotovo u geografski zahtjevnijim područjima i područjima s oštrom klimom (pustinje, led, itd.). Tehnologije koje su već danas dostupne omogućuju vodiku proizvodnju, skladištenje, prijenos i korištenje energije na različite načine. Iz velikog izbora goriva moguće je proizvoditi vodik, uključujući obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju, prirodni plin, ugljen i naftu. Može se transportirati kao plin cjevovodima ili u tekućem obliku brodovima, slično kao ukapljeni prirodni plin (LNG). Može se transformirati u električnu energiju i metan za napajanje domova i industrije stočne hrane te u goriva za automobile, kamione, brodove i zrakoplove.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJADIGITALNA TRANSFORMACIJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI HEP ODS RAZVOJ APLIKACIJE SUSTAVA UPRAVLJANJA ENERGIJOM
Igor Marinov, Senka Gvoić, Pero Josipović and Sanja Srnec Pekas
Temeljno opredjeljenje u upravljanju energijom je postizanje trajnog poboljšavanja energetskih performansi na svim postrojenjima, opremi i objektima, odnosno mjerljivih rezultata povezanih s energetskom učinkovitošću, korištenjem i potrošnjom energije, s ciljem sustavnog i dokumentiranog opredjeljenja prema zahtjevima međunarodne norme ISO 50001. Zahtjevi ove međunarodne norme digitalno su transformirani i primjenjuju se na sve aktivnosti pod kontrolom organizacije, a njena primjena se prilagođava specifičnim zahtjevima organizacije, uključujući složenost sustava i dokumentacije te raspoloživost sredstava.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAPREGLED UČINKOVITIH RJEŠENJA ZA VODIČE PREMA ASTM
Marijo Brkić, Ante Višić, Kruno Trupinić and Renato Ćućić
U nacionalnim i međunarodnim okvirima nastoji se proizvoditi ili prijeći na proizvodnju standardnih roba, tj. onih roba koje odgovaraju unaprijed postavljenim zahtjevima u pogledu svih bitnih karakteristika, sastava, težine, vanjskog izgleda, mehaničkih, kemijskih svojstava i slično, odnosno kvalitativnih svojstava uopće. Norma ili standard je poznata i priznata mjera za određenu kvantitativnu ili kvalitativnu veličinu u okviru određene socijalne zajednice, a zasnovana na uopćenim rezultatima znanosti, tehnologije ili iskustva u cilju promicanja najpovoljnije koristi za zajednicu. U robnoj proizvodnji najčešće se pod normom ili standardom podrazumijeva niz precizno i sažeto danih definicija, tehničkih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese i sustave. U referatu je dan primjer pozivanja na ASTM (American Society for Testing and Materials) norme/standarde, s općenitim osvrtom na iste, kod izrade tehničkih specifikacija za bakreno (Cu) uže za uzemljenje i učinkovitog rješenja za vodiče od kojih se izrađuje bakreno uže za uzemljenje, kako bi se dobio što kvalitetniji finalni proizvod.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJAUgradnja napredne mjerne infrastrukture u Elektroslavonji Osijek
Antonio Krajinović, Tvrtko Cvetanić and Tomislav Tutunović
U ovom radu se govori o važnosti uvođenja naprednih mjernih sustava mjerenja električne energije, te njihov utjecaj, kako na svakodnevnicu krajnjih korisnika, tako i na nas kao distributere. Kako bi bili zadovoljeni uvjeti da napredni mjerni sustavi funkcioniraju nesmetano potrebno je ugraditi pametna brojila kod krajnjih korisnika (PLC-G3 i LTE brojila), u TS 10/0,4 kV ugraditi koncentratore podataka te imati kompatibilan softverski sustav. Svi kupci kategorije PODUZETNIŠTVO u ESO su do kraja 2024. opremljeni pametnim brojilima (LTE-P2P brojila) što je bio plan za do 2026. Na području ESO imamo oko 160 000 kupaca za koje trebamo do 2029. osigurati pametna brojila. Do sada je ugrađeno oko 46 000 naprednih brojila. Do istog datuma planiramo mijenjati oko 20 000 brojila godišnje. Uvođenjem napredne mjerne infrastrukture ostvarujemo lakše praćenje potrošnje, brže otkrivanje krađa struje i racionalizaciju poslovanja HEP-a.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJANOVE TARIFNE STRUKTURE ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE
Iva Đeri Tolić, Tomislav Klišanin, Zdravko Lipošćak and Ivana Rendulić
Iznalaženjem novih tarifnih struktura za distribuciju električne energije nastoji se postići pravednija raspodjela troškova među korisnicima distribucijske mreže. Uvođenjem novih tarifnih elemenata, kao što su obračun priključne snage i snage proizvodnje energije, moguće je postići pravedniji i efikasniji sistem naplate koji bolje odražava stvarne potrebe i korištenje distribucijske mreže. Obračun priključne snage temelji se na maksimalnoj snazi koja je potrebna za povezivanje korisnika na mrežu, čime se omogućava da se troškovi distribucije ravnomjernije raspodjele među korisnicima prema njihovim stvarnim kapacitetima i potrebama. Obračun snage proizvodnje energije omogućava da i korisnici mreže s vlastitim proizvodnim kapacitetima pravednije doprinose u podmirenju troškova distribucije energije. U radu je opisano i nekoliko primjera definiranja novih tarifnih struktura u zemljama članicama Europske unije, gdje su novi tarifni modeli osmišljeni kako bi podržali energetski efikasnije ponašanje potrošača i ujedno olakšali integraciju obnovljivih izvora energije. Novi tarifni modeli trebaju poticati i upotrebu fleksibilnih tarifa, čime korisnici mogu bolje upravljati svojim troškovima, birajući optimalne termine za potrošnju i proizvodnju energije.
Odbor: SO6 TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULACIJA